Skrivanje iza moštiju Svetog Nikolaja: Kakve veze imaju današnja Spasovdanska litija u Beogradu i patrijarhov "nesporazum" sa ženama? 1Sa ranijih litija Foto: Aleksandar Roknić

Prestonica Srbije danas slavi svoju gradsku slavu praznik Vaznesenja Gospodnjeg – Spasovdan.

Prema objavljenom slavskom programu na sajtu SPC, posle jutarnje liturgije u Vaznesenjskoj crkvi, Beograd će večeras u 19 sati krenuti u Spasovdansku litiju u kojoj bi, kako je najavljeno, trebalo da budu mošti Svetog vladike Nikolaja (Velimirovića).

Kivot sa njegovim moštima koji je juče, na praznik Svetih Ćirila i Metodija, stigao u Vaznesenjski hram iz manastira Lelić, u pratnji nadležnog episkopa valjevskog Isihija, večeras bi trebalo da prođe novi, pre dve godine uveden beogradski litijski put do Svetosavskog hrama na Vračaru, gde bi patrijarh Porfirije trebalo da služi „moleban za blagosloven mir“ i da održi besedu.

Odluka da beogradska Spasovdanska litija ove godine bude u znaku lelićkog Jovana Zlatoustog, za života jednog od najvećih pravoslavnih bogoslova i najznačajnijih srpskih arhijereja 20. veka, kog je SPC proglasila za svetitelja pre 20 godina, doneta je, kako je objašnjeno iz Srpske patrijaršije, „zbog stradanja i gubitka života mladih ljudi u gradskim opštinama Vračar i Mladenovac, zbog bola i tuge vascelog naroda za nevino postradalim“.

„S verom i molitvom, uz Svetog vladiku Nikolaja, koračajmo beogradskim ulicama radi isceljenja duše i tela, osvećenja ulica i trgova i za mir među ljudima“, poručeno je iz sedišta SPC 11. maja, čime je beogradska slava dobila medijski prioritet u Patrijaršiji, čak i u odnosu na zvaničnu najavu majskog zasedanja Sabora, koje je počelo 14. maja.

Patrijarh Porfirije, koji je po prirodi crkvenog uređenja nadležan i za Arhiepiskopiju beogradsko-karlovačku, prekjuče je ponovo pozvao „sve na Litiju u četvrtak uveče“ u posebnoj poruci kojom zapravo nastavlja javnu raspravu koja se ne smiruje, od kada je dan uoči Sabora objavljen snimak na kome on ne bira reči prozivajući pobornike jezičke rodne ravnopravnosti.

Javna polemika o ovoj temi, koju je otvorila ovogodišnja Vaskršnja poslanica SPC, posle spornog snimka prerasla je u „front“ između SPC i dela javnosti kritične prema Crkvi. Patrijarha je javno u zaštitu uzeo čak i predsednik Srbije Aleksandar Vučić, a njegov „slučaj“ naprednjački poslanici koriste i u srpskom parlamentu u „obračunu“ sa delom opozicije.

Tenzija koju patrijarh i njegovi saradnici drže na jezičkom pitanju proširila se na principijelni odnos SPC prema ženama i postala u javnosti važnija čak i od zvaničnog neizjašnjavanja Sabora o spornom Ohridskom sporazumu i prećutne podrške Vučićevoj politici prema KiM.

Priča o jezičkoj rodnoj ravnopravnosti, osim što je bila, kako se navodi u zvaničnom saopštenju SPC i saborska tema, bacila je u senku i činjenicu da Sabor i patrijarh već drugu godinu ignorišu crkvenu javnost kad je reč odlukama koje se tiču „makedonskog crkvenog pitanja“.

Verovatno se smatra dovoljnom jedna rečenica u zvaničnom saborskom saopštenju o „utapanju“ autonomne Pravoslavne ohridske arhiepiskopije u MPC, kojoj je 2022, po ubrzanoj proceduri merenoj danima dao Tomos o autokefalnosti posle pola veka raskola.

Iako je reč o faktičkom kršenju ranijih saborskih odluka o nepromenljivosti kanonske jurisdikcije SPC na celom prostoru nekadašnje Kraljevine, a potom SFR Jugoslavije, garantovanoj Tomosom Carigradske patrijaršije iz 1922, patrijarh Porfirije se dan posle završetka ovog majskog Sabora SPC našao na osveštanju prvog hrama MPC u Zagrebu, čija je izgradnja počela mnogo pre nego što je on prošle godine Makedoncima uručio Tomos o autokefalnosti.

Sve to realno može da utiče na masovnost Spasovdanske litije u prestonici, koja je počela vidno da opada prošle godine kad se „Beograd molio za mir“, mada nema konkretnog dokaza da to ima veze sa odlukama o MPC i ćutanju Crkve o KiM. Gde su u svemu tome mošti Svetog vladike Nikolaja, koji se zbog slučaja „snimak“ na društvenim mrežama zajedno sa patrijarhom našao na udaru i zbog kontroverzi koje njegova ličnost i delo, koji i bez aktuelnog jezičkog spora, izazivaju u levičarskim i „drugosrbijanskim“ krugovima?

Po Beogradu kruže neverovatne spekulacije da je patrijarhov problematični snimak deo dobro planirane „režije“, po „receptu“ njegovog navodnog rođaka sa Andrićevog venca „zamuti vodu da bi lakše plivao“. Kako god, čini se da je kult lelićkog svetitelja u svakom slučaju dobro došao u situaciji kad mnogi analitičari javno konstatuju da se po pitanju rodno „senzitivnog“ jezika“ patrijarh „za koga su govorili da je ‘roker’ i ‘nekonvencionalna’ figura, sveštenik koji je svojevremeno šarmirao zahtevni Zagreb, zapravo ukazuje u najkonzervativnijem mogućem svetlu“.

Patrijarh Porfirije je, pozivajući prekjuče na litiju, već u prvoj rečenici posebne poruke naglasio da su „dok čitav narod boluje zbog najstrašnije nesreće, neki ljudi izrekli brutalne neistine i klevete na račun Crkve, patrijarha i episkopa“, a sve zbog „kritike upućene konkretnom državnom funkcioneru“.

On i njegovi branitelji dosad zapravo nisu direktno rekli na koga su se odnosile njegove reči „jadnica i bednica“, već tvrde da su se u njima „same prepoznale“ Brankica Janković, poverenica za zaštitu ravnopravnosti, i bivša SNS ministarka Zorana Mihajlović.

– Živimo u konfuznom vremenu u kojem nije najvažnije da li je izgovorena reč tačna i istinita, nego da li je gorka i oštra ili je slatka i umilna. Stoga smo, radi vernog naroda i javnosti, bili obavezni da kažemo šta je istina, a šta manipulacija i neistina. Nama je, međutim, zanimljiv fenomen da je kritika upućena jednoj konkretnoj osobi izazvala određene medije i pojedince da po prvi put brane konkretnog državnog funkcionera, rekao je patrijarh Porfirije, između ostalog, u posebnoj poruci uoči Spasovdana.

Da li mošti Svetog vladike Nikolaja u Spasovdanskoj litiji danas treba da „ispeglaju“ sve što se proteklih nedelja, ako ne i duže događaja u SPC, uključujući i patrijarhovo upadljivo jednostranačko viđenje narodnog jedinstva u teškim i opasnim vremenima, pogotovo na crkveno-državnom planu?

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari