Špegelj je već vodio razgovore s Tuđmanom

Branko Mamula: SLUČAJ JUGOSLAVIJA (19)

Branko Mamula je rođen 1921. godine u Slavskom Polju, opština Vrginmost, na Kordunu u Hrvatskoj. Učesnik je NOR od 1941 do 1945. Nosilac je Partizanske spomenice 1941. Autor je knjiga: Mornarice na velikim i malim morima, Suvremeni svijet i naša odbrana i Odbrana malih zemalja, koje su prevođene na nekoliko svjetskih jezika. Umirovljen je 1988. godine. Knjigu Slučaj Jugoslavija objavio je 2000, a mi predstavljamo najzanimljivije delove iz 2. dopunjenog izdanja, koje su izdali Dan Graf i Club Plus.

Predložio sam otvorene razgovore u svim boračkim organizacijama u Hrvatskoj i utvrđivanje aktivnosti primjerene svakoj sredini. Tražio sam da sekcije ratnih brigada i divizija iz Hrvatske koje djeluju u Beogradu usaglase svoje stavove i programe s rukovodstvima SUBNOR-a Hrvatske. O izlaganju je vođena rasprava. Isticao se odnos prema SKH-SDP. Neki diskutanti upozoravali su da ne bismo smjeli učiniti ništa što bi doprinosilo cijepanju SKH-SDP na nacionalnoj osnovi. Složili smo se o glavnim odrednicama zajedničke budućnosti – jugoslavenstvu, tekovinama NOB-a i socijalizmu. Kritički odnos prema rukovodstvu SKH-SDP i drugim partijama polazio bi od tih međaša.

General Špegelj se zadnji javio za riječ. Usprotivio se iznijetim ocjenama o HDZ-u i odbacio kritiku rukovodstva SKH-SDP. Njegovi stavovi bili su oprečni rečenom u uvodnoj riječi i diskusiji većine. Odbojnost u nastupu ukazivala je da nam se pristupi sasvim razlikuju. Moglo se, naravno, raspravljati o taktici SKH-SDP u opoziciji ili u vladi s HDZ-om. Ali riječ je bila o budućnosti SFRJ i njezinih naroda i tu je ležalo naše razilaženje. Kako se kasnije ispostavilo, Špegelj je već vodio razgovore s Tuđmanom o preuzimanju ministra odbrane i zauzimao je stavove proizašle iz dogovora s Tuđmanom.

Susret u Zagrebu završili smo gorkim saznanjem da će SUBNOR Hrvatske biti teško sačuvati od nacionalnih/nacionalističkih podjela. Špegelj, a s njim i još neki generali na strani hrvatskog nacionalizma zdušno će se založiti da to ostvare. Na drugoj strani, sa srpskim nacionalistima će se naći ne manji broj generala Srba iz Hrvatske.

Dogovoreni su sastanci s regionalnim rukovodstvima na cijelom području Hrvatske. Na njih je trebalo pozvati rukovodstvo SUBNOR-a, predstavnike komiteta SKH-SDP i društveno-političke zajednice, ako to žele. Prisustvovao sam sastanku u Vrginmostu na kojemu su uz domaćine bili i predstavnici općine Petrinja, Glina i Vojnić. Bili su prisutni i umirovljeni generali Bulat, Šumonja, Čanadi i istaknuti komunista srednje generacije Jure Bilić, koji se redovito pojavljivao na Kordunu i Baniji, ljudi su ga znali i imali povjerenja u njega. Općine Vrginmost, Glina i Petrinja imale su miješano stanovništvo: i Srba i Hrvata. U njima se stvarao obrazac zajedničkog života u novim uvjetima, nastupanju jednih i drugih nacionalista. Sastanak je pripremio predsjednik općine Vrginmost Dmitar Obradović, obrazovan, aktivan i ugledan rukovodilac kojega su jednako dobro prihvaćali u obje nacionalne sredine. Na izborima je pobijedio na listi SKH-SDP.

Uznemirujući su bili izvještaji čelnih ljudi. Gubila se vjera da se može spriječiti SDS da situaciju na Kordunu i Baniji stavi pod svoju kontrolu. HDZ je preuzeo vlast i tražio da mu se potčine općinska rukovodstva i narod. Srbi su bili ustrašeni, tražili su i očekivali zaštitu. Hrvati su bili pod pritiskom HDZ-a da se pobjednički nametnu u općinama s većinskim srpskim stanovništvom. Trebalo je dobro odmjeravati svaki korak, mala greška mogla je izazvati varnice i pretvoriti se u požar. SDS i HDZ su izravno vodili u sukob i treba ih je onemogućiti. Lokalni lider magistar Mile Dakić, kapetan „Darda“ kako se sam nazivao, još 4. februara ‘90. u Vojniću na skupu svoje Jugoslavenske samostalne demokratske stranke najavio je mogućnost formiranja srpske autonomne pokrajine u Hrvatskoj. Sada je vrlo aktivno surađivao sa SDS-om u nacionalističkom nametanju partizanskom Kordunu.

Nastavlja se