Hrvatska zaštitila 31 proizvod, Srbija nula 1foto EPA-EFE/Đorđe Savić

Na međunarodnom nivou Srbija je zaštitila svega tri proizvoda – Leskovački domaći ajvar, Homoljski med i Kišov Bermet, međutim na nivou EU i dalje nema nijednog proizvoda iz Srbije koji ima zaštićeno geografsko poreklo.

S druge strane, Hrvatska i Slovenija koje su u Evropskoj uniji imaju po 31, odnosno 50 zaštićenih proizvoda. Iako je spisak nacionalno zaštićenih proizvoda u Srbiji podugačak, ukupno je 79 njih registrovano u Zavodu za intelektualnu svojinu, tek su tri koja trenutno konkurišu da dospeju na evropsku listu zaštićenih – pirotski kačkavalj, ariljska malina i fruškogorski lipov med.

To, međutim, neće ići tako lako.

„Zakon o šemi kvaliteta poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji bi trebalo da uredi ovu oblast i uskladi sa propisima EU stoji u fioci Ministarstva poljoprivrede još od 2018. i nikako da ga usvojimo“, kaže za Danas Stevica Marković iz Saveza proizvođača tradicionalnih proizvoda Srbije Original Srbija.

Krajnji cilj tog zakona jeste, kako kaže, da se proizvodi iz Srbije zaštite na teritoriji EU, čime bi proizvođači imali koristi od ogromnog evropskog tržišta, a potrošači bi bili sigurniji u kvalitet. Marković objašnjava da je vrlo bitno kada proces zaštite u EU počne da se uradi dobro jer povratka nema.

„U EU postoji opcija prigovora i zato je bitno da se ceo proces registracije uradi kako treba, jer ako se jednom ne zaštiti kako treba, onda više taj proizvod nema pravo da se prijavljuje ponovo za registraciju“, ističe Marković, koji je inače proizvođač na svetskom nivou zaštićenog leskovačkog ajvara.

On se, kako kaže, nada da tu problema, ipak, neće biti i da jedine prigovore od nekih zemalja koje su u EU možemo da imamo oko zaštite mesnih proizvoda, poput kulena. Bojazan da Srbija neće, na primer, moći da zaštiti ajvar jer su to već uradili Slovenci ne treba da postoji.

„Ajvar je, poput rakije, sira ili krompira generičko ime, tako da ne mora da bude ako je neko iz Slovenije zaštitio ajvar da ne može da to uradi i neko drugi iz Srbije, jer možemo da zaštitimo na primer pirotski ajvar. Bitno je da proizvod ima priču iza sebe, mora da im istoriju da bi mogao da se zaštiti“, napominje Stevica Marković.

U registru Zavoda za intelektualnu svojinu trenutno je 79 važećih registrovanih oznaka geografskog porekla, od kojih su četiri u kategoriji prirodnih proizvoda, 45 poljoprivrednih i prehrambenih, 24 alkoholnih pića, pet proizvoda je domaće radinosti i jedna usluga.

„Navešćemo samo neke primere poput Futoškog kupusa, Ariljske maline, Leskovačkog domaćeg ajvara, Ivanjičkog krompira, Fruškogorskog lipovog meda, Homoljskog meda, Peškira šabačkog kraja, Zlakuse, Bezdanskog damasta“, kažu za Danas u Zavodu.

Čigota je geografski zaštitila pružanje zdravstveno-turističkih usluga, a ove godine podneta je prijava za „Pirotsku peglanu kobasicu“, za šta je postupak ispitivanja u toku.

Za proizvođače oznaka geografskog porekla znači mnogo, ima dodatu vrednost, a obezbeđuje se i konkurentnost ovakvih proizvoda. Za potrošače, napominju u Zavodu, kupovina ovakvih proizvoda podrazumeva originalan proizvod garantovanog i kontrolisanog kvaliteta.

Već sada na osnovu pozitivnih propisa Srbije moguće je, naglašavaju u Zavodu, podneti zahtev za međunarodno registrovanje oznaka geografskog porekla na nivou EU.

„Međunarodni sistem registracije oznaka geografskog porekla nudi mogućnost ostvarivanja zaštite u više država ili međuvladinih organizacija. U okviru Lisabonskog sistema čiji je Srbija član, jedna međunarodna prijava zamenjuje čitav niz prijava koje bi inače trebalo da se podnesu zavodima odgovarajućih zemalja, što značajno smanjuje troškove zaštite i vreme“, ističu u Zavodu za intelektualnu svojinu.

Srbiju čeka dug put, jer među 3.000 proizvoda sa zaštićenom oznakom geografskog porekla u EU nema nijednog iz naše zemlje, a Hrvatska koja je 2013. ušla u Uniju svoj prvi proizvod Krčki pršut zaštitila je 2015. godine. Do sada je zaštitila 31 proizvod, ove godine su registrovane Dalmatinska pršuta i panceta, kao i Rudarska greblica, specifična pita sa sirom iz okoline Samobora.

Porodica Nikl pekaru u kojoj se osim greblice mese i drugi pekarski proizvodi bez aditiva ima već četiri decenije. Jelena i Andreas Nikl su potvrdu iz EU o zaštićenosti svog proizvoda dobili februara ove godine i kažu da treba još dosta raditi kako bi mogli da računaju na sredstva iz evropskih fondova kako bi širili posao.

„Jedini smo proizvođač Rudarske greblice i izazovi su veliki. Kad dođe do momenta da EU prizna kolač koji mi već jako dugo radimo, tek tu proizvođač shvati koliko je to velika i ozbiljna stvar i koliko je velika odgovornost, ali i potrebe“, kaže Jelena Nikl.

Pekaru su nasledili od Andreasove bake, a osim greblice koja se pravi u četiri opcije – sa sirom, sa sirom i orasima, sa sirom i šargarepom i sirom i zeljem – imaju i veliku ponudu tradicionalnih kolača.

Svoj proizvod plasiraju u malim trgovinama, koje insistiraju na zdravoj ishrani, a potvrda od EU može im biti, kaže Jelena Nikl, samo vetar u leđa.

Hrvatska za šest godina koliko je bilo potrebno da se 31 proizvod nađe na EU listi proizvoda sa zaštićenim geografskim poreklom ima dobre rezultate. Prema podacima hrvatskog Ministarstva poljoprivrede 68 odsto proizvođača izjavilo je da je porasla potražnja za njihovim proizvodom od kada su korisnici ove oznake, a 20 odsto njih je povećalo cenu proizvoda.

„To je sve donelo bolju pozicioniranost malih proizvođača, ali i veću konkurentnost, prepoznatljivost na tržištu, povećanu potražnju proizvoda, ali i mogućnost definisanja veće cene i povećanje proizvodnje“, kaže Sanja Kolarić Kravar, načelnica hrvatske Uprave za podršku poljoprivredi i ruralnom razvoju.

Zaštićen proizvod doprinosi, kako kaže, i očuvanju gastronomskog nasleđa i lokalnog identiteta, ali i razvoju gastro-turizma, očuvanju postojećih i stvaranje novih radnih mesta.

Šta znači oznaka sa geografskim poreklom?

Geografskom oznakom se obeležava roba poreklom sa teritorije određene zemlje, regiona ili lokaliteta, gde se određeni kvalitet, reputacija ili druge karakteristike robe suštinski mogu pripisati njenom geografskom poreklu. Proizvodnja, prerada ili priprema te robe mora da se bude na određenom ograničenom području.

Postupak za registraciju u Srbiji se pokreće podnošenjem prijave za registrovanje oznake geografskog porekla Zavodu za intelektualnu svojinu, odnosno prijavom za priznavanje statusa ovlašćenog korisnika. U elaboratu koji se podnosi uz prijavu proizvođači navode specifičnosti relevantnog proizvoda, odnosno da su posebne karakteristike proizvoda direktna posledica klimatskih uslova koji vladaju na datom području, tradicionalnih znanja i veština ljudi. Osim toga, važno je, napominju u Zavodu, naglasiti i da se u elaboratu navodi i kako se kontroliše kvalitet prijavljenog proizvoda.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari