Kako Danas saznaje u Evropskoj komisiji, juče je iz Brisela u Beograd stiglo zvanično mišljenje o potezu Skupštine Srbije koja je usvojila dvojne akcize na gorivo koje diskriminišu evropske kompanije. Kako nam je objašnjeno, veliki problem u ovom slučaju predstavlja činjenica da su diskriminatorske odredbe ušle u zakon pa je sada potrebna procedura da budu poništene. Da se to nije dogodilo, ovakav problem mogao bi da bude rešen u internim kontaktima zvaničnika EU i Vlade Srbije. Inače, Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju predviđeno je formiranje Zajedničkog komiteta dve strane koji razmatra primenu sporazuma. Problemi ovog tipa mogu da budu rešeni pred tim telom, ali je neophodno da jedna od strana pokrene inicijativu. Ipak, verovatniji je ishod da slučaj bude rešen prihvatanjem srpske strane da ponovo izmeni Zakon o akcizama.


Delegacija EK u Beogradu je nakon stizanja mišljenja kratko saopštila da je Komisija svesna ovog problema i da ga pomno prati. Smatramo da je od velikog značaja da se poštuju obaveze Prelaznog trgovinskog sporazuma kako bi bio osiguran fer i predvidiv ekonomski ambijent za sve ekonomske aktere i potrošače. Odmah ćemo razmotriti ovo pitanje sa srpskim vlastima koje su posvećene primeni Prelaznog trgovinskog sporazuma“, navodi se u saopštenju.

Ukoliko se ispostavi da je Zakon o akcizama suprotan Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, Vlada Srbije spremna je da preduzme mere kako bi se sporne odredbe izmenile, potvrđeno je juče Danasu u Vladi. Kako ističu u kabinetu premijera Mirka Cvetkovića, Vlada će povodom toga razgovarati sa predstavnicima Evropske komisije u Beogradu, kako bi se utvrdilo da li je uvođenje različitih akciza zaista protivno SSP-u. Potpredsednik Vlade Božidar Đelić izjavio je juče da je Ministarstvo finansija je uputilo dopis delegaciji EU u Beogradu. „Ako EU smatra da ima bilo kakve povrede SSP-a, stav Vlade je naravno da će ta odredba biti promenjena“, rekao je Đelić.

Skupština Srbije mogla bi ponovo da raspravlja o Zakonu o akcizama ukoliko to zatraže 84 poslanika ili Vlada Srbije po hitnom postupku zatraži sednicu parlamenta, izjavila je juče predsednica parlamenta Slavica Đukić-Dejanović. Ona je novinarima izjavila da bi, ukoliko se utvrdi da se pogrešilo usvajanjem amandmana na izmene tog akta, koje su omogućile da se akcize na gorivo iz uvoza povećaju u odnosu na akcize na gorivo koje proizvodi Naftna industrija Srbije, parlament mogao ponovo da raspravlja o tom zakonu. „To bi moglo da se desi kad se stvore formalni uslovi, odnosno kada 84 poslanika ili vlada po hitnom postupku zatraže sednicu, kada govorimo o periodu do 1. marta, a nakon toga o tome mogu i ja odlučivati kao predsednik parlamenta“, rekla je Đukić-Dejanović. Predsednica Skupštine je kazala da oni koji mnogo rade, a parlament je mnogo radio, mogu i da naprave grešku, ali da tu grešku moraju da isprave. Ministarstvo finansija saopštilo je da pre ponedeljka neće moći da saopšti zvanični stav o izmenama zakona o akcizama, koje su usvojene krajem prošle godine.

Milica Delević, direktorka Kancelarije za evropske integracije, rekla je juče novinarima da se Srbija obavezala na fiskalnu nediskriminaciju.

– Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i stupanjem na snagu Prelaznog trgovinskog sporazuma, ali i od trenutka kada smo mi počeli da ga primenjujemo, Srbija se obavezala na fiskalnu nediskriminaciju i ukidanje državnog monopola. Ako bi promene Zakona o akcizama, koje su nastale podnošenjem amandmana ili na bilo koji drugi način, to ugrozile, morale bi da budu promenjene – izjavila je Delević.

Generalni direktor Naftne industrije Srbije Kiril Kravčenko izjavio je juče da akcizna politika ne ugrožava liberalizaciju tržišta naftnih derivata.

– Od paleta goriva koje proizvodi NIS samo jedno je zahvaćeno nižim akcizama. Ako bi se akciza na benzin podigla poskupeli bi poljoprivredni i prehrabmeni proizvodi što bi ugrozilo inflatornu stopu. Prema tome, ne mislim da je država pogrešila usvojivši ovakve akcize, ali naglašavam opet da je to moje lično mišljenje i da NIS ni na koji način nije mogao da utiče na odluku Vlade Srbije – izjavio je na jučerašnjoj konferenciji za novinare Kiril Kravčenko, generalni direktor Naftne industrije Srbije.

On je podsetio da 45 odsto tržišta dizela ima NIS iz sopstvene proizvodnje, kao i da oni prodaju veći deo benzina evro kvaliteta. „Akcizna politika na direktan način utiče pre svega na NIS i nije dobro posmatrati NIS sa jedne, a uvoznike sa druge strane. Mislim da je akcizna politika polazila od interesa potrošača jer su manje povećane akcize na derivate koji se najviše koriste“, rekao je Kravčenko.

Nikola Jovanović iz Centra za novu politiku kaže za Danas da uvođenje različitih akciza predstavlja „grubo kršenje SSP-a“ i evidentnu indirektnu poresku diskriminaciju zbog čega očekuje reakcije Evropske komisije.

– U pitanju je osetljiva tematika jer kada se uspostavlja zona slobodne trgovine, posebna pažnja se posvećuje necarinskim merama zaštite koje neka strana preduzima. U ovom slučaju, Srbija pokušava da s jedne strane pokaže kako smanjuje carine u skladu sa SSP-om, ali istovremeno uvodi druge, paracarinske mere. Uvođenje dvostrukih akciza predstavlja direktno kršenje važećeg trgovinskog sporazuma i to po dva osnova. U članu 21. tog dokumenta predviđeno je zamrzavanje povećanja svih carina ili mera sa sličnim efektom prema drugoj strani, odnosno u ovom slučaju od strane Srbije ka EU, dok je članom 22. uspostavljena zabrana poreske diskriminacije. Oba člana smo ovim prekršili – naglašava Jovanović.

Nebojša Atanacković, predsednik Nafte AD kaže za naš list da neće preduzimati nikakve konkretne korake povodom usvajanja dvojnih akciza jer su „svi distributeri derivata u istoj situaciji“, ali dodaje da je bio iznenađen „političkim uplitanjem pri donošenju novih akciza“.

– Svi smo bili iznenađeni kada su već na kraju godine određene akcize i naročito kada je jedan poslanik predložio amandman kojim su usvojene različite akcize za različite vrste goriva. Pritom, nama zakonom nije dozvoljeno da uvozimo one vrste goriva koje potpadaju pod nižu akcizu, čak i kada bi se one proizvodile u inostranstvu – kaže Atanacković.

Privatnici traže intervenciju države

Nezadovoljni time što je NIS povećao velepordajne cene naftnih derivata predstavnici Udruženja benzinskih stanica Srbije zatražiće posredovanje nadležnih u državi kako bi se rešila ta, kako tvrde, za njih neizdrživa pozicija, saznaje Danas. „Sredinom sledeće sedmice razgovaraćemo sa predstavnicima Ministarstva energetike i Ministarstva finansija. Obavestićemo ih o tome kakve je poteze preduzeo NIS. Takođe, prezentovaćemo im i našu matematičku računicu koja jasno ukazuje da nam je poslovanje nakon podizanja velepordajnih cena NIS-ovih naftnih derivata ugroženo. Kada to kažem ne mislim samo na nas male i srednje vlasnike benzinskih pumpi već i na kompanije poput OMV ili Lukoila koji u Srbiji imaju maloprodaju“, ističe Bora Tatić, zamenik predsednika Udruženja benzinskih stanica.

Za Komisiju umanjen efekat liberalizacije

Komisija za zaštitu konkurencije saopštila je juče da dvojne akcize na gorivo u značajnoj meri umanjuju efekat liberalizacije tržišta naftnih derivata. „Povodom povećanja cena naftnih derivata i razloga koji su do toga doveli, Komisija je juče uputila ministarstvima finansija, energetike i trgovine mišljenje i predloge vezane za efekte nastale primenom izmena Zakona o akcizama i Pravilnika o tehničkim i drugim zahtevima za tečna goriva naftnog porekla. S obzirom na činjenicu da je ovim propisima u značajnoj meri umanjen efekat liberalizacije tržišta na smanjenje cena naftnih derivata, Komisija nalazi za shodno da sve državne organe i druge relevantne institucije još jednom podseti na značaj poštovanja osnovnih načela i propisa u domenu zaštite slobodne tržišne konkurencije“, navodi se u saopštenju i dodaje da od Komisije nije bilo zatraženo mišljenje pre izmene akciza.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari