Šansu da prvi, već u junu, otkriju tajnu „Planinskog doručka“ imaće posetioci Zlatibora, Tare i Zlatara. Potom će u tradicionalnim lokalnim specijalitetima moći da uživaju i gosti svih planinskih turističkih centara zapadne Srbije. Možda je ovo prvi korak ka stvaranju novog brenda – „srpskog doručka“ u kome bi se našli, i gostima ponudili, tradicionalni proizvodi iz svih krajeva Srbije. Ovo, inače, nije naš originalni izum i već postoje egzaktni pokazatelji koji ukazuju na to da je uvođenje tradicije u savremenu turističku ponudu dalo rezultate u mnogim regijama. Dobri primeri za to su, recimo, Istra, Toskana, Rodos, Santorini. I u Grčkoj, primera radi, postoji inicijativa za uvođenje „grčkog doručka“.

– Polazeći od „soul fud“ kampanje koju je pokrenula Turistička organizacija Srbije, „Beogradskog“ i „Planinskog doručka“, koji su predstavljeni na nedavnom Sajmu turizma u Beogradu, smatramo da postoji prostor i za realizaciju projekta „srpskog doručka“. On bi zapravo bio savremena interpretacija tradicionalnih recepata po kojima se prepoznaje svaki deo Srbije – kaže za Biznis Snežana Milisavljević, predstavnica Regionalne razvojne agencije Zlatibor i menadžerka projekta „Planinski doručak“.

Među proizvodima sa visina i od davnina, koji će biti uvršteni u „Planinski doručak“, svako će naći nešto za sebe. Osim prerađevina od mesa i mleka (zlatarski sir, kozji kačkavalj), na bogatoj trpezi će se naći i peciva od organskog brašna spelte, heljde, raži i ovsa (ove žitarice uzgajaju se na zlatarskoj visoravni), zatim prijepoljska sita (med od autohtone sorte jabuke), prerađevine od voća i šumskih plodova rađene po tradicionalnoj recepturi, čajevi, začinsko bilje…

– U saradnji sa Turističkom organizacijom regije zapadna Srbija krenuli smo u zaštitu žiga garancije kvaliteta proizvoda i usluga „Planinski doručak“ i u Zavodu za zaštitu intelektualne svojine u toku je postupak dobijanja žiga. Cilj nam je da gostima ponudimo jela čiji će sastojci zadovoljavati sve kriterijume bezbednosti, ispravnosti i porekla sirovine. Osim toga, nekvarljive proizvode, sa žigom garancije, turisti će moći da kupe u specijalizovanim gastro kornerima u pojedinim hotelima i restoranima, kao i u specijalizovanoj prodavnici na Zlataru. Garantovaćemo i kvalitet smeštaja u hotelima i seoskim domaćinstvima kao i usluga u ugostiteljskim objektima – ističe naša sagovornica dodajući da će vlasnik žiga kvaliteta biti Turistička organizacija regije zapadna Srbija a njim će upravljati radno telo formirano od predstavnika javnog i privatnog sektora.

Ideja, rođena pre više od pet godina, konačno je na korak do realizacije. A sve je krenulo sa promocijom gastronomske ponude koju je Turistička organizacija regije zapadne Srbije organizovala na bezmalo svakoj sajamskoj manifestaciji. Onda je usledila odluka da se ovaj „nedostatak“ u turističkoj ponudi regije trajno reši. A imalo se od koga i učiti. Trebalo je samo slediti dobre primere Hrvatske, Italije, Austrije, Grčke… u kojima je ta ideja već zaživela. Ovo je utoliko važnije što je turizam jedna od osnovnih privrednih delatnosti i važan izvor prihoda žitelja Zlatibora, Tare i Zlatara. Procenjuje se da će realizacija ove ideje dovesti do lančane reakcije – lokalni proizvodi pospešiće prepoznatljivost destinacije, a to će olakšati prodaju i produžiti boravak turista u hotelima i seoskim domaćinstvima, što povećava iskorišćenost kapaciteta tokom cele godine. Veća tražnja podiže nivo ponude, a to je šansa za upošljavanje neiskorišćenih proizvodnih kapaciteta i ljudi sa tog područja.

– Uz finansijsku podršku USAID Regionalna razvojna agencija Zlatibor je, krajem januara prošle godine, završila prvu fazu projekta Regionalni lanac vrednosti na području međuopštinske saradnje. Ovaj projekat, započet u septembru 2013, sproveden je u oblasti međuopštinskog partnerstva koje je uspostavljeno kroz USAID projekat održivog lokalnog razvoja i obuhvata lokalne samouprave Užice, Čajetina, Nova Varoš, Prijepolje i Priboj. Prva faza projekta bila je usmerena na identifikovanje postojeće proizvodnje i tražnje za lokalnim proizvodima, njihove prisutnosti u HoReCa segmentu i prepreka za veći plasman, kao i na pronalaženje rešenja za bolju integraciju lokalnih proizvoda u turističku ponudu ovih destinacija u marketinškom i prodajnom smislu – objašnjava Snežana Milisavljević.

To praktično znači da je upoređena ponuda i tražnja i pronađen najbolji put da se u kratkom vremenskom roku za novi brend zainteresuju javni i privatni sektor i da se lokalni i tradicionalni proizvodi uvrste u menije hotela i restorana Zlatibora, Tare i Zlatara. Treba podsetiti i na to da će se recepti gurmanskih specijaliteta, po kojima su poznate domaćice Zlatibora, Tare i Zlatara, naći i u kuvaru koji bi, prema rečima Snežane Milisavljević, trebalo da ugleda svetlo dana u maju. Projekat uvrštavanja „Planinskog doručka“ u turističku ponudu Zlatibora, Tare i Zlatara zajedno realizuju Regionalna razvojna agencija Zlatibor i Turistička organizacija regije zapadna Srbija, a finansira ga USAID.

Veliko interesovanje

– Interesovanje za ovu inicijativu pokazali su hoteli, restorani, seoska domaćinstva, ugostiteljski objekti i udruženja proizvođača sa područja Zlatibora, Tare i Zlatara. Svaki turistički objekat koji ponese žig garancije biće posebno obeležen i te hotele, restorane i seoska domaćinstva ćemo javnosti predstaviti pre 1. maja. Ideja je naišla i na veliku podršku lokalnih poljoprivrednih proizvođača, a potencijal za ulaganja javnog sektora u proširenje, specijalizaciju i sertifikaciju poljoprivrednika je ogroman. Ohrabruje činjenica da su mladi, vredni ljudi u selima opština Prijepolje, Nova Varoš i Čajetina otvoreni za saradnju – komentariše Snežana Milisavljević, predstavnica Regionalne razvojne agencije Zlatibor i menadžerka projekta „Planinski doručak“.

Početak stvaranja prepoznatljivog brenda

Zlatibor, Tara i Zlatar beleže bezmalo dvadesetoprocentni rast u turizmu, a prihodi od te grane uvećani su čak tri puta. Primera radi, 2012. je u ovim turističkim centrima zabeleženo 950.000 noćenja, a procenjuje se da ih je posetilo više od milion turista. Istovremeno, povećan promet zabeležile su i poljoprivreda i trgovina. Dakle, sve ukazuje na to da je stvaranjem prepoznatljivog brenda, poput „Planinskog doručka“, trebalo ujediniti hotelijere, ugostitelje, poljoprivredne proizvođače sa ovog područja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari