Gotovo sve što je prerađivačka industrija proizvela u prethodnoj godini, odnosno čak 98,5 odsto bruto dodate vrednosti, otišlo je na otplatu kamata. Negativan neto finansijski rezultat prerađivačke industrije enormno je porastao u odnosu na prethodnu godinu sa 3.230 miliona dinara na 41.282 miliona, što je 13 puta ili 1300 procenata.

 Skoro trećina kumuliranih gubitaka privrede potiče od firmi iz sektora prerađivačke industrije, iznose 891.387 miliona dinara i veći su za 14,8 odsto od prošlogodišnjih, dok je stopa izgubljenog kapitala porasla sa 34 na 35,6 odsto, pokazuju podaci iz godišnjeg izveštaja o poslovanju privrede koji je objavila Agencija za privredne registre.

Izveštaj koji prikazuje u najmanju ruku teško stanje u srpskoj privredi, kao i pre dva dana objavljeni statistički podaci za juli, rezignirali su privrednike jer gotovo da nisu izazvali nikakvu pažnju, ni vlasti, a ni javnosti.

– Podaci o kretanju industrijske proizvodnje za juli 2014. pokazali su svu dramatične trendove u prerađivačkoj industriji. Proizvodnja je smanjena u julu 13 odsto, dok je smanjenje u periodu januar – juli 3,2 odsto. Alarmantan je i podatak da je proizvodnja tekstila imala pad za čak 55,5 procenata. Industrija je blago povećala obim proizvodnje u odnosu na jun, za 0,2 odsto, ali je devet procenata manja od proseka za 2013., a 12,8 odsto manja nego u istom mesecu prošle godine. Privrednicima preostaje jedino da se zapitaju koji je to obim negativnih podataka koji može da inicira vanrednu sednicu Vlade i skupštinsku raspravu o najvećim problemima najvažnijeg društvenog segmenta – privrede – kaže za Danas Milan Knežević, predsednik Komore malih i srednjih preduzeća.

Samo u julu, rudarstvo je podbacilo za 32,1 odsto, eksploatacija uglja za 51,8, a snabdevanje električnom energijom, gasom i parom za 37,4 odsto. Mada je to bilo očekivano, s obzirom na štete koje su tom segmentu nanele poplave, iznenađujući je i pad proizvodnje motornih vozila i prikolica za 24,3 odsto, iako kumulativno od početka godine tu postoji rast od 8,8 odsto.

U odnosu na isti mesec prošle godine, osim proizvodnje tekstila, najveće smanjenje imala je proizvodnja metalnih proizvoda, za čak 47,4 odsto, i proizvodnja saobraćajnih sredstava za 43,3 procenta.

Kumulirani gubici privrede iznose 2.856.712 miliona dinara i beleže međugodišnji rast od 13,9 odsto. Broj preduzeća sa kumuliranim gubicima povećan je za 1.217. Gubitke iznad visine kapitala iskazalo 26.614 firmi dok je gubitke do visine kapitala iskazalo njih 39.168.

Najveće smanjenje zaposlenih od četiri odsto beleže preduzeća koja zapošljavaju od 11 do 50 radnika. Poslovni dobitak je manji za 1,9 odsto od prošlogodišnjeg, ostali prihodi su umanjeni za 5,3 odsto, dok su ostali rashodi povećani za tri procenta. Ukupan gubitak privrede iznosio je 23.119 miliona dinara, a evidentiralo ga je 32.166 firmi, dok njih 8.616 nije ni podnelo izveštaj.

Saveznik

Iluziju o blagom oporavku privrede stvorio je skokovit rast izvoza od skoro 25 odsto kao i prirast nivoa industrijske proizvodnje od 5,5 odsto. Pozitivne rezultate iskazale su grane privrede na koje nismo mogli pogrešnom politikom uticati a zavisile su više od prirode nego od ekonomske politike: poljoprivreda, rudarstvo, proizvodnja energije – kaže Milan Knežević i objašnjava da su bolji rezultati posledica i niskih statističkih baza iz 2012.

Kad bi bilo

U 2013. preduzeća su zapošljavala 991.030 radnika ili 18.970 radnika manje u odnosu na prethodnu godinu. Kuriozitet predstavlja činjenica da četvrtina od ukupnog broja firmi ne zapošljava ni jednog radnika a njihov broj je povećan u prošloj godini za 1.257. Društva bez zaposlenih najbrojnija su u sektorima trgovine na veliko i malo, 9.202 ili 35,1 odsto, zatim u prerađivačkoj industrija gde ih ima 4.504 ili 17,2 odsto, kao i 2.913 ili 11,1 odsto u stručnim, inovacionim i tehničkim delatnostima. Njihovi ukupni prihodi veći su 3,2 odsto a rashodi manji za 8,6 odsto. Ako bi svaka od tih firmi prijavila u radni odnos samo osnivača, bilo bi to novih 20.000 radnih mesta.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari