Vučićev optimizam prevazilazi očekivanja ekonomista 1Foto: FoNet/Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja

Dobri rezultati u prvom polugodištu i rast bruto domaćeg proizvoda od 7,6 odsto u odnosu na isti period prošle godine izgleda da su povećali apetite u pogledu očekivanja buduće ekonomske aktivnosti pa je juče predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio da očekuje da će rast do kraja godine iznositi 7,5 odsto.

„Ministarstvo finansija je nešto konzervativnije, ali mi smo razgovarali sa Republičkim zavodom za statistiku. Kompletan državni vrh je zasedao i mi očekujemo da privredni rast bude čak i 7,5 odsto“, kazao je Vučić na konferenciji za novinare u Palati Srbija dodajući da će kroz taj rast Srbija imati značajnu osnovu za održiva povećanja plata i penzija, kao i da stopu javnog duga održi ispod 60 odsto BDP.

Pre nekoliko dana ministar finansija Siniša Mali je istakao da će rast biti najmanje 6,5 odsto, a da može ići i ka sedam odsto.

„Za prvih šest meseci ove godine imali smo rast od 7,6 odsto, što je ogroman rast, a prošle godine smo imali jedan od najmanjih padova u Evropi. Do kraja godine imaćemo stopu rasta BDP-a od najmanje 6,5 odsto. Ako pogledate i prošlu i ovu godinu, izvesno je da ćemo imati jedan od tri najbolja rezultata u Evropi. Borimo se da rezultati budu još bolji, pa postoji šansa da idemo i ka rastu bližem sedam procenata“, ocenio je on.

I druge državne institucije su izgleda konzervativne i ne spominju 7,5 odsto pa je Narodna banka Srbije juče saopštila da bi “projektovana stopa rasta bruto domaćeg proizvoda Narodne banke Srbije od 6,5 odsto ove godine mogla biti i premašena”.

Oni navode da je visok rast u prvoj polovini godine delom rezultat niske prošlogodišnje baze, ali i povoljnih tekućih kretanja.

“Brži rast ekonomske aktivnosti od očekivanog ukazuje da bi projektovana stopa rasta bruto domaćeg proizvoda Narodne banke Srbije od 6,5 odsto ove godine mogla biti i premašena. Više od polovine privrednog rasta trebalo bi da bude rezultat povećanja fiksnih investicija, a zatim i lične potrošnje. Pozitivan doprinos očekuje se i od neto izvoza, zahvaljujući bržem rastu izvoza robe i usluga od uvoza. U smeru popravljanja eksterne pozicije i nadalje će delovati rast izvoznih kapaciteta, podstaknut visokim prilivom stranih direktnih investicija, kao i očekivani globalni ekonomski oporavak. Izvršni odbor je uzeo u obzir i povećanje projekcije privrednog rasta u srednjem roku sa četiri odsto na raspon od četiri do pet odsto, s obzirom na najavljene brojne infrastrukturne projekte i njihove očekivane direktne i indirektne efekte na BDP”, navodi NBS.

Još jedna institucija, ovog puta ne državna, nedavno je ocenjivala ekonomsku situaciju u Srbiji i procenila rast ove godine na 6,3 odsto. To je rejting agencija Fič, jedna od „velike trojke“, koja je prošle nedelje zadržala investicioni rejting Srbije na BB+ koja je povećala svoju raniju projekciju, ali izgleda nije bila tako optimistična kao guverner, ministar finansija, a posebno predsednik države.

Oni su visok rast u prvom polugođu pripisali snažnoj domaćoj tražnji, većoj nego u zemljama sa sličnim, BB rejtingom. Takođe primećuju da smo imali veoma dobar početak vakcinacije, ali da je ona zaustavljena što predstavlja rizik za buduće procene privednog rasta. Oni smatraju da bi sledeće godine rast mogao biti 4,4 odsto, a u 2023. godini 3,9 odsto ističući dve osnovne slabosti na srednji i dugi rok – lošu demografiju i slabu produktivnost.

Ekonomista Saša Đogović ocenjuje predsednikovih 7,5 odsto kao veoma optimistično i spremniji je da se složi sa ministrom finansija.

“Može da bude BDP poraste 6,5 odsto i moguće je da ide i preko, blizu sedam odsto. Ne znam na osnovu čega predsednik očekuje 7,5 odsto, a verovatno da će se započeti neki veliki infrastrukturni projekti koji će to pogurati. Najavljuje se izgradnja autoputa do Prištine, a aktuelno je i dosta drugih projekata. U prvoj polovini godine imali smo nisku bazu iz prošle godine kada smo imali zaključavanje. Da bismo dostigli 7,5 odsto na kraju treba i u drugoj polovini godine nastaviti sa tim stopama rasta, a vidljivo je kako se osnovica povećava. Recimo ako gledamo industrijsku proizvodnju u maju je međugodišnji rast iznosio 10,8 odsto, u junu 4,4 odsto, a u julu 1,7 odsto”, objašnjava Đogović dodajući da se očekuje da najveći doprinos rastu da građevinarstvo.

Prema oceni Narodne banke najveći rast bruto dodate vrednosti u prvom plugodištu ostvario je sektor građevinarstva, i to za 35 odsto na godišnjem nivou.

Prema analizi MAT-a, u drugom kvartalu finalna potrošnja domaćinstava povećana je za 17,6 odsto, ali prioritet je ostao na investicijama koje su u tom kvartalu povećane za 22,5 odsto.

“Investicije su pokretački faktor rasta BDP-a i taj podatak je ohrabrujući kada je u pitanju dalji razvoj, ali treba skrenuti pažnju i na činjenicu da je građevinarstvo vodeći faktor u formiranju bruto dodate vrednosti, daleko najznačajniji doprinos ukupnoj stopi rasta investicija potiče od ulaganja u zgrade i ostale građevine, što znači da struktura investicija nije optimalna”,navodi se u analizi MAT-a.

Osim toga, veliko je pitanje i šta će biti sa pandemijom i kako će to uticati na ekonomiju.

“Koliko vidim ne posežu za nekim merama pa je moguće da nema uticaja na aktivnost, mada je verovatno da će turizam trpeti jer ljudi ne žele da putuju u zemlje koje su u crvenoj zoni. Opet u prvih sedam meseci na peto mesto po broju turista iskočila je Indija sa 65.819 noćenja pa se pokazalo da smo iskoristili taj karantin turizam”, ocenjuje Đogović.

Sa rastom od 7,5 odsto i ukoliko se ostvari projekcija Evropske komisije iz jula, Srbija bi iskočila na prvo mesto po privrednom rastu u 2021. godini računajući zemlje EU. Naime, EK je prognozirala rast od 7,4 odsto Rumuniji i 7,2 odsto Irskoj, s tim što je Irska prošle godine imala rast od 3,2 odsto, a Rumunija pad od 3,4 odsto. Naša ekonomija se prošle godine smanjila za jedan odsto.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari