Da li će Vučić i Kurti poslušati Ameriku? 1Foto: EPA-EFE/ ANDREJ CUKIĆ; Foto: EPA-EFE/ VALDRIN XHEMAJ

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i kosovski premijer Aljbin Kurti neće se mnogo obazirati na “ohrabrenje” Stejt departmenta o produžetku moratorijuma na lobiranje za učlanjenje Prištine u međunarodne organizacije, odnosno na kampanju “otpriznavanja” Kosova na svetskoj sceni, koju je do septembra prošle godine (do potpisivanja Vašingtonskog sporazuma), vodio zvanični Beograd.

To ocenjuju sagovornici Danasa, komentarišući najnovije poruke Vašingtona na navedenu temu.

Prema njihovom mišljenju, nastavak takve “trke” Beograda i Prištine dovešće do novih političkih tenzija i ugroziti Briselski dijalog o rešavanju kosovskog problema.

Podsetimo, prilikom gostovanja na TV Prva juče ujutro srpski predsednik je ponovio da je 4. septembra istekao jednogodišnji moratorijum kojim se Priština obavezala da neće tražiti članstvo u organizacijama kao što su Savet Evrope, Interpol i Unesko, a time se “gasi” i obaveza Srbije da ne lobira protiv priznanja ili učlanjenja Kosova u međunarodne organizacije.

Prema Vučićevom mišljenju, Priština ima povoljnu poziciju u Savetu Evrope i “ići će na to da postane članica, a nakon što dobije ogromnu podršku evropskih zemalja”.

– U Interpolu i Unesku ćemo da ih pobedimo, u Savetu Evrope – vrlo teško za nas… Ali, prva njihova zvanična kandidatura će nama otvoriti prostor i onda ćemo im pokazati da možemo da ne sedimo skrštenih ruku i da im uzvratimo, poručio je Vučić, preneo je Radio KiM na svom portalu.

S druge strane, Stejt department je proteklog vikenda javno ohrabrio Kosovo i Srbiju da produže moratorijum na pitanja priznanja “koja komplikuju napredak u tehničkim oblastima”.

Upitan kakav će biti efekat navedene poruke SAD, Borko Stefanović, zamenik predsednika Stranke slobode i pravde i bivši šef Beograda za pregovore s Prištinom, konstatuje: ”Mislim da će se obostrana kampanja nastaviti jer to odgovara i Vučiću i Kurtiju zbog dobijanja glasova i laganja građana da su branioci nacionalnih interesa”.

– Mislim da će se Priština fokusirati na Savet Evrope, gde imaju većinu glasova i na još neke organizacije gde misle da imaju šansu. To će, svakako, dodatno otežati i na kraju potpuno zaustaviti ostatke dijaloga i rešavanje problema, zaključuje Stefanović.

Govoreći na istu temu, Miodrag Miki Marinković, direktor Centra za afirmativne društvene akcije iz Kosovske Mitrovice, ukazuje:”Ne smatram da bilo ko u Prištini ili Beogradu misli da je mudro otvoreno odbaciti preporuku najmoćnije zemlje sveta, ali isto tako ne smatram da je preporuka iz Vašingtona istinski stav SAD”.

– Kada bi to bio istinski stav Amerike, bio bi praćen intenzivnijim diplomatskim akcijama ili oštrijim tonovima, ovako mislim da je zvanični Vašington rekao šta je morao reći ostavljajuċi prostor Kosovu i Srbiji da nastave sa svojim kampanjama. Vašingtonska preporuka ċe ove procese samo učiniti delimično skrivenim od javnosti ali ih neće zaustaviti, poručuje naš sagovornik.

Upitan kako vidi ulogu Amerike u nastavku pregovora o kosovskom pitanju, Marinković kaže:”Nova adminstracija SAD veċ neko vreme otvoreno pokazuje svoj stav a to je da ċe prioritet spoljne diplomatije na prostoru Evrope biti obnavljanje savezništva sa Evropskom unijom”.

– Kroz to saveznistvo tretiraće se i pitanje Kosova. Dakle, SAD ostavljaju EU da vodi Zapadni Balkan u pravcu pristupa, tempom i rešenjima koji njima odgovaraju, a oni, SAD, ċe asistirati u tom procesu. To znači da bi aktivnije angažovanje SAD, onako kako smo navikli svih ovih godina, moglo da se dogodi samo uz blagoslov ili zahtev Evropske unije, tačnije osovine Nemačka-Francuska. Neka kadrovska rešenja, kao što je postavljanje Gabrijela Eskobara umesto Metjua Palmera, ne vezujem direktno sa novim pristupom Zapadnom Balkanu, već ih tumačim jednostavno kao uobičajene kadrovske smene koje dolaze uvele posle promene administracija u Vašingtonu, konstatuje Marinković, povodom smene u Stejt departmentu, u okviru koje će Gabrijel Eskobar, iskusni diplomata i dosadašnji zamenik ambasadora SAD u Srbiji, sutra preuzeti dužnost od Metjua Palmera.

Eskobar će umesto Palmera biti zamenik pomoćnika državnog sekretara SAD. Na spisku njegovih dužnosti naći će se i bavljenje Zapadnim Balkanom, uključujući dijalog Beograda i Prištine.

U sličnom tonu, Marko Jakšić, pravnik i bivši odbornik Građanske inicijative SDP – Oliver Ivanović u Kosovskoj Mitrovici, ocenjuje da svako ko se na Zapadnom Balkanu ozbiljno bavi politikom “morao bi da prilikom preduzimanja određenih aktivnosti ima u vidu preporuku Stejt departmenta”, u suprotnom može da nanese štetu bilateralnim odnosima sa SAD.

– Očigledno je da su obe strane više nego spremne za akcije usmerene na nova priznanja, odnosno povlačenja priznanja. Na kraju krajeva, obe strane iako su formalno poštovale sporazum ipak su prethodnu godinu iskoristile za pripremu tih aktivnosti, odnosno lobiranja za nova priznanja i otpriznavanja, naravno neformalno, ispod radara. Sve to je u skladu sa agresivnim nastupom nove Kurtijeve vlade usmerenim na navodno potvrđivanje kosovske državnosti, što će izazvati uslovnu reakciju zvaničnog Beograda (koja je već spremna), čime će dodatno udaljiti obe strane od međusobno prihvatljivog dogovora, napominje Jakšić.

Sutra nastavak tehničkih pregovora u Briselu 

Portparol Evropske komisije Peter Stano potvrđuje za Danas da će sutra i prekosutra biti održan novi sastanak šefova timova zaduženih za tehnički dijalog Beograda i Prištine. “Planiramo da održimo taj sastanak šefova (tehničkih timova) obeju strana kako bismo diskutovali o aktuelnim pitanjima i sledećim koracima u dijalogu”, objašnjava Stano. On odrično odgovara na naše pitanje da li će se ove sedmice nastaviti i dijalog Beograda i Prištine na političkom nivou, odnosno da li je planiran novi sastanak Vučića i Kurtija uz posredovanje specijalnog predstavnika EU Miroslava Lajčaka.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari