Šta se menja u izbornim pravilima u Srbiji 1Foto: FoNet/ Aleksandar Levajković

Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave otvorilo je 24. novembra  Javnu raspravu o Nacrtu zakona o lokalnim izborima, Nacrtu zakona o izboru narodnih poslanika i Nacrtu zakonu o izboru predsednika Republike kojima se implementira deo dogovorenog  dijaloga u Skupštini. 

Ministarstvo je pozvalo predstavnike državnih organa, organa autonomne pokrajine i organa jedinica lokalne samouprave, predstavnike akademske i stručne javnosti, kao i druga zainteresovana lica, da se upoznaju sa tekstovima predložena tri radna oblika zakona i da daju svoje predloge, primedbe i sugestije  do 13. decembra 2021. Neobično je da se ovako važni akti donose samo nekoliko meseci pre najavljenih izbora koji će se, po svemu sudeći, održati 3. aprila 2022.

Smisao Javne rasprave je da deluje preventivno u borbi protiv korupije, kako bi se ograničio neprimereni uticaj pojedinaca i grupa koje na osnovu ličnih kontakata, uticaja ili novca mogu delovati na izradu propisa. 

Učešće javnosti trebalo bi da ima  ključnu ulogu u povećanju transparentnosti rada i odgovornosti političara. Sporazum o unapređenju uslova za održavanje izbora u Srbiji u okviru Radne grupe za međustranački dijalog bez posredovanja stranaca, potpisan je 29. oktobra.

Predstavnici vlasti navode da je dogovoren  čitav niz veoma konkretnih pitanja vezanih za poboljšanje izbornih uslova i da je zbog njihove  implementacije  neophodno  promeniti određene zakone i podzakonska akta.

Posebnu novinu u Nacrtu zakona o lokalnim izborima predstavljaju kako se navodi „precizna merila za imenovanje biračkih odbora u stalnom sastavu, kao i kontrolni mehanizmi, uključujući i postupak kontrole zapisnika u postupku na nov način“, pri čemu je posebna kontrola isto kao i u Zakonu o izboru narodnih poslanika „rezervisana“ za opozicione liste. 

Predviđen je princip po kojem broj potpisa potreban za podnošenje izborne liste ne zavisi od broja odbornika već od broja birača na dan raspisivanja izbora, što znači da se izborna lista može podneti ako je podrži najmanje 200 birača u lokalnoj samoupravi u kojoj ima  20.000 birača, 300 tamo gde je 30.000 birača, 500 tamo gde je do 50.000 birača, 600 tamo gde ima do 70.000 birača, a 800 tamo gde je do 100.000 birača.

U lokalnim samoupravama koje broje do 500.000 birača potrebno je 1.000 potpisa podrške, a 3.000 tamo gde je više od 500.000 birača. Smanjen je i broj potpisa potrebnih za proglašenje izborne liste nacionalnih manjina, kako bi se time olakšalo učešće u izbornom procesu. Nacionalnim manjinama će biti omogućeno da izborne komisije mogu proglasiti listu koja ima dvostruko manji broj od onih koji se traži po opštim pravilima tog zakona.

Najvažnija  novina, po mišljenju predlagača zakona koji se donosi u „cilju ustanovljavanja višeg stepena demokratičnosti, transperentnosti uređ enosti postupka izbora narodnih poslanika“  predstavlja „uvođenje trostepenosti u zastiti prava usled nepravilnosti tokom sprovođenja glasanja na biračkim mestima.

Naime, ako je na biračkom mestu učinjena neka nepravilnost, podnosioci izbornih lista mogu da, prvo, podnesu lokalnoj izbornoj komisiji zahtev za poništenje glasanja na biračkom mestu.“ Ako bi taj zahtev bio odbijen ili odbačen, sledeće pravno sredstvo bi bio prigovor Republičkoj izbornoj komisiji, protiv čijeg rešenja po prigovoru bi podnosilac proglašene izborne liste imao pravo žalbe Upravnom sudu.

Biraču koji je na izbornom spisku se priznaju prava ukoliko je neosnovano je sprečen da glasa ili ukoliko mu je povređeno pravo na slobodno i trajno glasanje. Nacrtom se  propisuje sadržina zahteva za poništenje glasova na biračkom mestu.

Predlaže se i zadržavanje cenzusa od tri odsto za učešće izbornih lista u raspodeli mandata narodnih poslanika, ali se cenzus definiše preciznije, odnosno propisuje se da u raspodeli učestvuju izborne liste koje su dobile najmanje tri odsto glasova od broja birača koji su glasali, odnosno broja glasačkih listića u glasačkoj kutiji. 

Novina je i uvođenje instituta “odricanja od mandata”, odnosno mogućnosti da kandidat dostavi overenu neopozivu pismenu izjavu da se odriče mandata, pre nego što Republička izborna komisija donese rešenje o dodeli mandata narodnih poslanika. Tada se mandat dodeljuje sledećem kandidatu sa iste izborne liste. Nacrtom istog zakona (član 141) predviđa se sporazum o broju i trajanju emisija na javnim medijskim servisima za predstavljenje izbornih lista.

Ukidanje žreba

Nacrtom zakona o izboru predsednika Republike Srbije sepo prvi put, predviđa shodna primena Zakona o opštem upravnom postupku, što je, do sada, bilo uređeno Poslovnikom Republičke izborne komisije.

Redosled kandidata na listi kandidata za izbor predsednika Republike utvrđuje se prema redosledu kojim su proglašene njihove kandidature, pri čemu se precizira da se kandidature proglašavaju po redosledu kojim su predlozi kandidata ispunili uslove za proglašenje, a redosled kandidata na ponovljenom glasanju koji imaju isti broj glasova utvrđuje se prema njihovom redosledu na prvom glasanju. 

To znači da se novim predlogom zakona ukida postojeći institut korišćenja žreba.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari