Vučić bi da "oroči" vlast u Beogradu: Mogući scenariji za formiranje vladajuće većine 1foto (BETAPHOTO/MILAN OBRADOVIĆ)

Aleksandar Vučić, lider Srpske napredne stranke i pobednik u prvom krugu nedavno završenih predsedničkih izbora, najradije bi da „oroči“ lokalnu vlast u Beogradu na godinu dana, saznaje nezvanično Demostat.

Nakon što je Vučić u nedelju uveče javno prihvatio zahtev predsednika opozicione Stranke slobode i pravde Dragana Đilasa o održavanju novih izbora u prestonici naše države prognozira se da će biti oformljena većina u Skuštini grada čiju će okosnicu činiti SNS i Socijalistička partija Srbije, a u kojoj će se u naći i pojedini odbornici koalicije NADA, te predstavnici Zavetnika i saveza Dveri- Pokret obnove kraljevine Srbije (krila oko Žike Gojkovića).

Kako objašnjavaju izvori Demostata, takva gradska vlast verovatno bi „ciljano potrajala“ do proleća 2023, nešto slično odlazećoj Vladi predvođenoj Anom Brnabić, jer je i sam Aleksandar Vučić „svestan da je gotovo 55 odsto Beograđana glasalo protiv naprednjaka, pa ni lokalna vlast predvođena njima zapravo nema legitimitet“.

Navedena opcija podrazumevala bi da Aleksandar Šapić bude izabran za „gradonačelnika na određeno vreme“. Podsetimo, Vučić je gostujući u emisiji „Hit tvit“, između ostalog, kazao: „Mi smo rekli ljudima da je naš kandidat Aleksandar Šapić. Videćemo kako će se pokazati. Verujem da će se pokazati kao energičan i ambiciozan. Ali to ćemo videti“.

Prema našim saznanjima, u redovima naprednjaka i dalje dominira stav da trenutno ne postoji „plan B“ za gradonačelnika, iako se smatra da Šapić u minuloj izbornoj kampanji nije ispunio očekivanja Vučića o ostvarivanju „ubedljivog rezultata“ u glavnom gradu. „Osim Šapićevog imena niko se ne pominje kao mogući kandidat za gradonečelnika“, tvrde dobro obavešteni izvori.

Nezadovoljstvo Beograđana neće biti smanjeno

Aleksandar Vučić je u pomenutoj emisiji potvrdio i da je prilikom nedavnog susreta Dragan Đilas od njega tražio da novo glasanje za lokalnu vlast u Beogradu bude održano što pre, do kraja 2022. „Ukoliko najjača opoziciona lista smatra da treba da idemo na prevremene gradske izbore, ići ćemo. Mislim da treba da prođe bar šest meseci, ali ako budu insistirali, može i ranije. To ću predložiti na stranačkom odboru“, naveo je lider SNS-a.

Prema nezvaničnim procenama dugogodišnjih poznavalaca domaće političke scene, vlast koju će u Beogradu predvoditi Šapić biće „sklepana sa raznim prebezima koji bi formalno mogli da budu i isključeni iz svojih poslaničkih klubova u Skupštini grada i Republičkom parlamentu, kako bi lideri opcija poput Zavetnika i NADE bar formalno ostali opozicija“. U tom kontekstu, spekuliše se da je Šapić „idealan kandidat za sklepanu gradsku vlast jer će njen mandat potrajati najduže godinu dana“. Istovremeno, prognozira se da privremena lokalna vlast u prestonici neće zaustaviti rast nezadovoljstva Beograda, „naprotiv“.

„Preslikana“ situacija na republičkom nivou

Kao najizvesniji scenario za formiranje vladajuće koalicije na republičkom nivou, biće „maltene“ preslikana situacija iz Beograda, što znači da će vladajuću koaliciju u novom sazivu Narodne skupštine i Vlade činiti SNS i SPS, „pojačani“ strankama manjina (pre svega Savezom vojvođanskih Mađara), ali i „prebezima“ iz koalicije NADA, Zavetnika, i saveza Dveri-POKS. Takođe, mogu se čuti procene da će se u novoj Vladi imati mesta i za neke nestranačke ličnosti, i predstavnike nevladinog sektora, što je Vučićev već viđen „recept“. Kao i pre dve godine, očekuje se da će „dolazeći“ saziv izvršne vlasti biti formiran maltene na kraju zakonskog roka, jer će Vučić „namerno odugovlačiti sa izborom ministara“.

Uprkos krajnje otrovnim strelicama koje na račun socijalista i njihovog lidera Ivice Dačića od završetka izborne trke upućuju naprednjaci, smatra se da je realno očekivati da će SPS biti deo i nove vlasti, jer je lider naprednjaka svestan činjenice da SPS „može da bude veoma nezgodan ako pređe u opozicioni tabor“. Kako se objašnjava: Vučić kao i više puta u prethodnih nekoliko godina pokušava da obori „postizbornu cenu“ socijalista. Podsetimo, naprednjaci tvrde da se SPS ponašao suviše „ležerno“ u kampanji za izbore, ali namerno izbegavaju da pomenu podatak da bi bez podrške glasača socijalista bila nemoguća pobeda Aleksandra Vučića u prvom krugu izbora, baš kao što navedeni cilj ne bi bio ostvaren da lidera SNS-a nisu održale i pristalice radikala, Saveza vojvođanskih Mađara , Stranke pravde i pomirenja…

Ono što naprednjaci zaboravljaju jeste i podatak da lista koja je osvojila najviše glasova na parlamentarnim izborima nije „sto odsto SNS“, odnosno da od 120 osvojenih mandata naprednjacima pripada 98, a ostatak nizu manjih savezničkih partija, kao što su Socijaldemokratska partija Srbije, Partija ujedinjenih penzionera Srbije, Srpski pokret obnove, Pokret socijalista, Srpska narodna partija, Pokret snaga Srbije…

Dačićeva “nepodobnost”

Naprednjaci, prema procenama izvora Demostata, ponovo u pokušaju da što više obore cenu socijalista, namerno pominju Dačićevu tobožnju nepodobnost u očima Zapada. Kako objašnjavaju poznavaoci političke scene, ne treba smetnuti s uma da je Ivica Dačić, uprkos tome što nikada nije krio svoju prorusku orijentaciju, u svojstvu premijera pre devet godina sa Prištinom potpisao Briselski sporazum , postignut uz pokroviteljstvo Evropske unije.

Izvor: Demostat

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari