Zapadni Balkan ponovo u fokusu SAD - podrška regionu kako bi ostao na evropskom putu 1Foto: EPA-EFE/ MICHAEL REYNOLDS

Zapadni Balkan vraća se u fokus spoljne politike Sjedinjenih Američkih Država, koje su sada spremne da pruže političku i ekonomsku podršku regionu, kako bi ostao na evroatlantskom putu, daleko od uticaja Rusije i Kine. To je ideja vodilja grupe senatora iz obe stranke, Demokratske i Republikanske, koji su početkom avgusta predstavili zajednički nacrt Zakona o demokratiji i prosperitetu na Balkanu, koji ima za cilj podršku ekonomskom razvoju, trgovini i borbi protiv korupcije na Zapadnom Balkanu.

Usred krize izazvane ruskom invazijom na Ukrajinu i jasne ambicije Vladimira Putina da širi svoj uticaj u istočnoj Evropi, odnos Sjedinjenih Država prema Zapadnom Balkanu je ključan, smatraju američki senatori.

Region, koji je u srcu Evrope, krucijalan je za evropski mir, stabilnost i prosperitet, te je tako u interesu i SAD i Zapadnog Balkana da rade na održivom i stabilnom ekonomskom razvoju. Rat u Ukrajini, ali i oklevanje Evropske unije kad je reč o regionu, ubrzali su napore SAD da zauzme poziciju sa najjačim uticajem na Zapadnom Balkanu, jer je očito da EU nema kapacitete da pacifikuje region i otrgne ga iz zagrljaja Rusije, ali i Kine.

Zavisnost od ruskog gasa povezuje region sa Ruskom Federacijom i u političkom i u ekonomskom smislu i koči aspiracije ka EU, dok SAD vidi smanjenje zavisnosti regiona od ruskog prirodnog gasa i fosilnih goriva kao jedan od nacionalnih interesa. Takođe, rastući uticaj Kine u regionu može imati značajan uticaj ne samo na demokratiju, već i na ekonomsku integraciju sa Evropom, piše Demostat.

Američki senatori smatraju da je korupcija i dalje široko prisutna na Balkanu i da predstavlja jednu od najvećih smetnji za dalji ekonomski i politički razvoj regiona. Dodatni problem su i kampanje dezinformisanja koje ugrožavaju kredibilitet institucija i integritet izbornih procesa.

Zbog svega toga, američki senatori predložili su nacrt zakona kojim će SAD i formalno dobiti osnov da pomaže, ekonomski i politički, region Zapadnog Balkana. Predloženi zakon podržavaju senatori obe političke stranke, što može da znači da će ga Kongres lakše usvojiti.

Šta je predviđeno nacrtom zakona

Nacrtom zakona je predviđeno jačanje trgovine i investicija između Zapadnog Balkana i SAD, podrška postojećim regionalnim inicijativama, diverzifikacija energetskih resursa i smanjenje zavisnosti od ruskog gasa, pomoć u borbi protiv korupcije, ali i sankcije onima koji ugrožavaju stabilnost regiona ili su umešani u korupciju. Sankcije podrazumevaju blokiranje imovine i zabranu ulaska u SAD.

Predloženi zakon predviđa i borbu protiv kampanja dezinformacija, partnerstvo između univerziteta na Zapadnom Balkanu i SAD, reinstalaciju misija Mirovnog korpusa u regionu, kao i programe liderstva za mlade, jačanje vladavine prava, civilnog društva, nezavisnih medija, te podršku bržem pristupanju zemalja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji i NATO.

Podrška Otvorenom Balkanu i petogodišnja strategija za ekonomski razvoj

Senatori daju podršku postojećim regionalnim inicijativama, poput Zajedničkog regionalnog tržišta i Otvorenog Balkana, uz ocenu da imaju veliki potencijal da poprave ekonomske uslove na Zapadnom Balkanu i istovremeno promovišu inkluziju i transparentnost.

Američka korporacija za međunarodno razvojno finansiranje (DFC) imaće ključnu ulogu u povezivanju zemalja Zapadnog Balkana i Sjedinjenih Američkih Država, predviđeno je nacrtom zakona. Kancelarija DFC-a u Beogradu otvorena je pre dve godine, nakon što su Aleksandar Vučić I Donald Tramp potpisali sporazum u Vašingtonu, ali praktično nije ni radila. Sada je, međutim, predviđeno da regionalna kancelarija bude otvorena i operativna najkasnije godinu dana od usvajanja akta i da ima dovoljno zaposlenih, uključujući najmanje jednog stalnog zaposlenog iz SAD.

To nije jedini rok koji je striktno određen u predloženom zakonu. Naime, nacrtom zakona je predviđena sveobuhvatna petogodišnja strategija za ekonomski razvoj na Zapadnom Balkanu, koja bi trebalo da bude usvojena najkasnije 180 dana od dana usvajanja zakona. Inicijativom za regionalni razvoj predviđena je promocija rasta privatnog sektora, posebno malih i srednjih preduzeća, rad na povećanju regionalnog izvoza na Balkanu i sa EU, rad na povećanju američkih investicija na Balkanu, pomoć startapovima.

Pominje se i podrška regionalnim infrasturkturnim projektima, izgradnji puteva, mostova, železnica, kao i tehnička podrška kako bi se dostigli evropski i američki standardi u vazdušnom saobraćaju. Predviđen je i rad na razvoju telekomunikacija kroz proverene provajdere, na projektima koji će smanjiti zavisnost od fosilnih goriva i olakšati tranziciju prema čistijim izvorima energije.

Kada je reč o korupciji, nacrtom zakona je predviđeno da SAD pruži tehničku pomoć za razvoj nacionalnih strategija za borbu protiv korupcije ili za podršku postojećim strategijama, ukoliko postoje.

Senatori predlažu da SAD prošire bilateralnu saradnju u oblasti bezbednosti sa balkanskim zemljama koje nisu članice NATO, među kojima je i Srbija, posebno napore usmerene na regionalnu integraciju i saradnju.

Nacrt zakona predviđa i reinstalaciju misija Mirovnog korpusa na Zapadnom Balkanu, tako što će se ponovo pokrenuti programi u zemaljama regiona gde je to moguće. Glavna misija američkog Mirovnog korupsa, volonterske organizacije koja već decenijama pomaže zemljama u razvoju, je promocija mira u svetu i prijateljstva.

Potrebno je povećati napore u borbi protiv kampanja dezinformacija i drugih, kako se navodi, malignih i destabilizirajućih aktivnosti koje pogađaju Zapadni Balkan, kroz saradnju sa vladinim institucijama, političarima, novinarima, civilnim organizacijama i predstavnicima poslovne zajednice.

Nacrtom zakona predviđeno je i partnerstvo između univerziteta na Zapadnom Balkanu i SAD, kao i razmena akademskih ideja, tehničke ekspertize, istraživanja i kulturnog razumevanja.

Zakon bi uspostavio i liderske programe za mlade, programe razmene mladih političkih lidera, novinara, predstavnika civilnog društva.

Mir na Balkanu ključan za evropsku bezbednost 

Zakon su predložili demokratska senatorka Džin Šejhin i republikanski senator Rodžer Viker, dok su ga podržali senatori Dik Durban, Tom Tilis, Kris van Holen, Ben Kardin i Kris Marfi. Šejhin, Marfi i Tilis posetili su u aprilu Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i KiM.

Šejhin je, predstavljajući predloženi zakon, rekla da je usled rata u Ukrajini, odnos SAD sa Balkanom ključan i da je cilj zakona da se poveća trgovina i investicije na Zapadnom Balkanu, uz borbu protiv korupcije, ali i sankcije protiv onih koji destabilizuju region.

„Kada sam tokom proleća putovala na Zapadni Balkan, upoznala sam mlade lidere koji su delili svoje snove o izgradnji prosperitetne budućnosti u zemljama sa jakim demokratskim institucijama i ekonomskim prilikama. Njihove priče, njihove vizije izgradnje svetlije budućnosti za sledeću generaciju, inspirisale su moje zakonodavstvo. Ovaj region zaslužuje svaki mogući alat za izgradnju održivih demokratija, i ja sam ponosna što predvodim ovaj dvopartijski zakon koji bi podstakao odnose između SAD i naših balkanskih partnera i koji bi podstakao veću regionalnu integraciju“, navela je Šejhin.

Marfi, koji je takođe posetio Zapadni Balkan u aprilu, rekao je prilikom predstavljanja zakona da je održavanje mira na Balkanu ključno za evropsku bezbednost, posebno kada, kako je primetio, Putin postaje sve očajniji u Ukrajini zbog čega se može okrenuti drugim zemljama.

„Tokom mog putovanja u region ovog proleća, bilo je jasno da Sjedinjene Države moraju produbiti naš angažman. Ovaj zakon će ojačati američko-balkanske veze, proširiti ekonomske mogućnosti i podržati napore za unapređenje demokratije i iskorenjivanje korupcije“, rekao je Marfi.

Senator Viker kaže da je predloženi zakon poslao snažan signal iz obe partije da SAD podržavaju diplomatiju u regionu, dok Tilis takođe smatra da u trenutku kada Rusija ratuje u Ukrajini i preti saveznicima u NATO, Zapadni Balkan ključan za bezbednost Evrope.

Senator Ben Kardin, koji je predsedavajući Odbora za bezbednost i saradnju sa Evropom u Kogresu, odnosno američkog Helsinškog odbora, rekao je da SAD mora nastaviti da podržava demokratske partnere i saveznike na Balkanu.

„Ovaj dvopartijski zakon će unaprediti regionalnu stabilnost i napore u borbi protiv korupcije uspostavljanjem programa koji podstiču inkluzivni ekonomski razvoj, nacionalnu strategiju za borbu protiv korupcije i pozivaju na odgovornost one koji ugrožavaju mir na Zapadnom Balkanu”, zaključio je Kardin.

Izvor: Demostat

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari