Predsednik Aleksandar Vucic sastao se sa posrednicima Evropskog parlamenta u medustranackom dijalogu Tanjom Fajon,Vladimirom Bilcikom i Knutom Flekenštajnomfoto FoNet Zoran Mrda

Naš izvor iz briselskih krugova tvrdi da je “penzionisani” evroposlanik Knut Flekenštajn najagilniji u međustranačkom dijalogu koji se vodi uz posredovanje EP i čiji je ishod radna verzija sporazuma koji prihvata vlast i najveći deo opozicije. Kako objašnjava: ”Flekenštajn daje dinamiku celom procesu, i često telefonira Vučiću i ostalima. Zvao je predsednika Srbije i kada se on nalazio u Turskoj za vikend. Primetno je bilo da je nakon takvih poziva Dejan Đurđević, funkcioner SNS, postao daleko kooperativniji u međustranačkom dijalogu”.

Zanimljivo je da je Aleksandar Vučić, predsednik Srbije i SNS, uključujući se uživo u program TV Pink sa Bosfora, gde je boravio u poseti turskom predsedniku, izjavio da od četvoro evropskih poslanika najduže poznaje Eduarda Kukana, koji je bio ministar spoljnih poslova Slovačke od 1998. do 2006.

Pomenuo je i da je Vladimir Bilčik jedan od mlađih slovačkih političara, koji su u Evropskoj narodnoj partiji, čija je pridružena članica SNS.

Većina opozicionara je duboko nezadovoljna merama o unapređenju izbornih uslova, „izvaganih“ nakon sastanaka održanih u petak i subotu u okviru međustranačkog dijaloga koji se vodi uz posredovanje predstavnika Evropskog parlamenta – Tanje Fajon, Vladimira Bilčika, Knuta Flekenštajna i Eduarda Kukana, ali iz izjava političkih protivnika aktuelnog režima, kao i iz nezvaničnih tvrdnji izvora Danasa iz EU, može se zaključiti da verovatno neće biti ponovljen bojkot glasanja, koji se dogodio prošle godine.

Između ostalog, Borko Stefanović, zamenik predsednika Stranke slobode i pravde, poručio je za FoNet: “Sigurno nećemo bojkotovati izbore kako smo ih bojkotovali prošle godine i ostati kod kuće dok Aleksandar Vučić i njegovi drugari pune kutije listićima”, dok je lider Dveri Boško Obradović navedenoj novinskoj agenciji kazao da smatra da bi „pasivan bojkot bio agonija“.

Obradović je napomenuo i da je „ulica legitimno sredstvo borbe za slobodu, pravdu i demokratiju, ukoliko vlast ne bude spremna da ponudi normalne izborne uslove“.

Dragan Đilas, predsednik Stranke slobode i pravde, rekao je za N1 da su evropski posrednici u međustranačkom dijalogu „zadali još jedan udarac svima koji veruju da je Srbiji mesto u EU i da je to najbolji način da živimo bolje“.

– Nije fer i pošteno prema ljudima koji se ovde 30 godina bore za EU, koji žele samo slobodu da izraze svoju volju, da napravite papir u kom nema ništa od toga, u kom su besmisleni predlozi, rekao je Đilas, ističući da neće biti saradnje sa delom opozicije koja prihvati učešće u Republičkoj izbornoj komisiji i nadzornom telu za medije, što su predložili poslanici EP, kao i da “u predlogu posrednika iz EP nema ničega, predlaže se pravljenje paralelnog REM-a u kojem je polovina članova REM-a”.

Podsetimo, SSP, Demokratska stranka, Pokret slobodnih građana i Pokret za preokret, učestvovali su na sastancima održanih u okviru pomenutog dijaloga 17. septembra u Palati Srbija, ali ne i na razgovorima organizovanim dan kasnije, uz obrazloženje da se na “taj način ne može doći do uslova za slobodne i fer izbore u Srbiji”.

Nebojša Zelenović, predsednik stranke Zajedno za Srbiju, izjavio je posle sastanaka u subotu da se ništa od onoga što je tražila opozicija nije našlo u dokumentu koji su predložili evroposlanici.

– Vlast ne da poštene izbore. Nijedan od zahteva opozicije se nije našao u dokumentu i nismo pristali da ga na bilo koji način podržimo, zato što u zaključcima ne postoji ništa što može suštinski da unapredi izborne uslove, kazao je Zelenović.

U sličnom tonu, Miroslav Aleksić, potpredsednik Narodne stranke, ocenio je da je opozicija “dobila dokument koji je plod dogovora vlasti i evroposlanika”, ali je izrazio nadu da će biti postignut nekakav pomak do 3. oktobra, kada će se, prema ranijim najavama, dijalog okončati.

Kako nezvanično saznajemo, opozicionari, između ostalog, zameraju posrednicima iz EP što nisu dali detaljnija uputstva i predloge za sprečavanje pritiska na birače, već je to pitanje s “maglovito” pomenuto u radnom dokumentu. Kako se ističe, opozicija smatra da takozvani “kapilarni glasovi” ostaju veliki problem, za koji nije ponuđeno rešenje, kao i da “veliki deo opozicije ne veruje da će vlast zaista sprovesti ono što je obećala, a tiče se medija i samog izbornog procesa”.

Komentarišući takve zamerke, sagovornik Danasa iz diplomatskih krugova u EU navodi da je “opravdano što opozicija ima pritužbe, ali se zaboravlja da postoje ograničenja u radu posrednika iz EP”.

Kako precizira naš izvor: “Evroposlanici nisu svemoćni, a i jasne su granice koje ne smeju da prekorače u takvim posredničkim misijama. Ono što bi opozicionari trebalo ubuduće da čine da bi u institucijama EU shvatili ospeg političke krize u Srbiji, jeste da razvijaju i jačaju odnose sa političarima u Uniji sa kojima dele programsko-ideološka načela – upravo to je činili Srpska napredna stranka i uspešno se povezala sa Evropskom narodnom strankom”.

Istovremeno, isključuje se mogućnost da evroposlanici zbog nezadovoljstva opozicije predlože “nešto potpuno novo” kada je reč o izbornim uslovima, ili da razmotre mogućnost promene trenutnog formata dijaloga. Kako se objašnjava: ”Pravila koja važe od samog početka važiće i dalje.”

S druge strane, ima i onih koji su saglasni sa radnim dokumentom o izbornim uslovima. U tom kontekstu, Boris Tadić, predsednik Socijaldemokratske stranke, izjavio je da je dokument koji su predložili evroposrednici “neuporedivo bolji od onoga što smo imali do sada”. Kako je obrazložio: „Imamo mogućnost da participiramo u Republičkoj izbornoj komisiji i biračkim telima na nivou pariteta, a zajedno sa REM i u nadzornim telima za kontrolu medija sa nacionalnim pokrivanjem lokalnih i kablovskih mreža, što je dobra okolnost.“ Tadić je potvrdio da će njegova stranka učestvovati u radu skupštinskih i nadzornih tela.

Da je ostvaren pomak smatra i Tatjana Macura, kopredsednica Stranke moderne Srbije, koja je kazala da se “ne bi saglasila sa delom opozicije koji nije pristao na predloženi dokument”, iako taj dokument “nije najbolji”.

Orlić “van teme”

Kako nezvanično saznajemo, Vladimir Orlić, poslanik SNS, na rundi međustranačkog dijaloga u petak je žestoko “prozivao” Dragana Đilasa, koji je to “stoički podnosio”. “Orlić je prozivao Đilasa, pominjući korupciju i slično, zbog čega su ga organizatori sastanka upozorili da se drži tema koje su na stolu”, ističe naš izvor.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari