Mandatarka tri vlade: Čime se Ana Brnabić upisala u političku istoriju Srbije? 1 EPA-EFE/GEORGI LICOVSKI

Ana Brnabić biće premijerka Srbije, i to treće vlade Srbije od 2017. godine. Time „ulazi u istoriju“ jer nikom pre nje nije pošlo za rukom da bude mandatar tri vlade, ali će u političkoj istoriji biti upaćena po drugim stvarima.

Ona je i kao prva žena premijerka, ali i pripadnica LGBTQ plus populacije, zapisana u političkoj istoriji Srbije.

Ipak, kao i prethodna dva njena mandata i ovaj će biti skraćen i trajaće samo dve godine do 2024. kada će, kako je najavio predsednik SNS Aleksandar Vučić, koji obavlja i funkciju predsednika države, Vlada biti rekonstruisana a postoji mogućnost i da se ide na izbore budući da se tada održavaju lokalni izbori u Srbiji.

Brnabić je na političku scenu stupila iz establišmenta koji je sarađivao sa vladama Srbije, a najpre je od avgusta 2016. bila ministarka državne uprave i lokalne samouprave.

U junu 2017. nasleđuje Vučića na mestu premijera jer on postaje predsednik države.

Zainteresovana javnost ju je kao ženu, posebno kao pripadnicu LGBTQ plus populacije, prihvatila kao veliko osveženje i znak modernizacije Srbije te joj je uz puno poverenje data šansa da u očima javnosti promeni sliku Srbije u evropskoj i svetskoj javnosti, a među desno orijentisanim građanima Srbije smanji tenzije prema pripadnicima gej populacije.

Njen izbor se doživljavao i kao znak modernizacije i jasan znak evroatlantskog opredeljenja Srbije.

Ipak, Brnabić je vrlo brzo dala do znanja da se potpuno, čak i na granici dobrog ukusa, uklapa u profil zadrtog naprednjaka koji je spreman da grubo reaguje i odgovori onima koji ne misle kao ona bilo da su iz zemlje ili iz inostranstva, a da pritom u Vučića gleda „kao u boga“ ponavlja njegove reči, dok u proteklih nekoliko godina nema ni svoj stav nego ponavlja Vučićeve reči o svakom pitanju.

Međutim, njen odnos prema pravima gej ljudi u Srbiji takođe je dokazao da su sve nade koje su polagane u nju bile uzaludne, te da nije postavljena da zemlju modernizuje i razvija, iako joj digitalizacija i modernicacija godinama nisu silazili s usana.

Njena partnerka je rodila dete, ona je postala jedna od roditelja tog deteta, dok ostalim pripadnicima gej populacije tako nešto nije dozvoljeno.

Da nešto nije u redu sa njemi stavom i odnosom prema Vučiću, kojeg zove šefom, trebao je da nam ukaže i njen stav da je potpuno normalno da predsednik bude mentor vlade.

Prvi mandat je započela skandalom.

Ostaje zabeleženo njeno sramno pravdanje pred ambasadorom Rusije zbog intervjua koji je dala Blumbergu a u kojem je navela da bi ukoliko bi morala da bira između Rusije i EU izabrala Uniju.

„Dala sam stenogram razgovora zato što je važno zadržati koninuitet da predsednik Vlade bude otvoren i iskren prema svakom partneru. Nisam se pravdala“, rekla je ona pravdajući se.

Kako je precizirala ovim činom želela je da pokaže da stoji iza svake svoje reči, iako su neke izjave potpuno izvučene iz konteksta.

Da nema izvlačenja iz konteksta pokazao je i Blumber koji je naveo da stoji iza svake napisane reči.

Neretko ima običaj da napada medije, posebno Danas, koji ne idu uz dlaku s njenim, odnosno Vučićevim, mišljenjem, a nekoliko godina ignoriše zahteve za intervju.

„Verujte mi, iskreno pokušavam da razumem kako se manjak slobode medija u Srbiji manifestuje”, izjavila je premijerka tokom prvog mandata.

Bilo je još njenih izjava o medijima koje pokazuju njen stav i odnos prema njima, poput te da „nema istraživačkog novinarstva u Srbiji“, ili „da sada ima nedostatka istraživačkog novinarstva, ali ne zato što to guši vlada, već ga nema, jer nema objektivnog novinarstva u Srbiji, odnosno jako je malo objektivnih novinara“.

Ostaće upaćena i kao premijerka kojoj su puna usta Kosova i zaštiti prava Srba na KiM, ali tamo za pet godina na toj funkciji nije otišla nijednom.

Razlog tome je nepoznat, ali se 2019. pisalo da joj je zabranjen ulazak na Kosovo jer je pojedine članove Vlade Kosova nazvala „ljudima koji su ozašli iz šume“.

Za te reči nije osetila potrebu da se izvini, budući da ih, kako je obrauložila, smatra istinitim.

Brnabić opozicija optužuje da je firma njenog brata koristila njen položaj za dobijanje milionskih poslova.

Nezavisni mediji su takođe nailazili na ime njenog brata istražujući državne poslove i plaćanja.

Ali je Marinika Tepić, potpredsednica Stranke slobode i pravde, 2020. Republičkom javnom tužilaštvu u Beogradu predala dokumente za koje tvrdi da su dokaz da je kompanija Aseko, čiji je direktor Igor Brnabić, za dve godine od izbora Ane Brnabić na funkciju premijerke iz budžeta inkasirala 40 miliona evra.

Odmah je usledio i odgovor Aseko u kome se ističe da je kompanija „danima izložena organizovanoj kampanji, tokom koje se iznose neistine o njenom poslovanju, i pored činjenice da su javno dostupni svi podaci o poslovanju kompanije sa javnim sektorom“.

Ovo nije prva afera u kojoj se pominje njeno ime.

Kako piše Istinomer, šira javnost za nju je čula u oktobru 2015. tokom afere „Lidija Udovički“, kada je sajt „Teleprompter“ objavio transkript telefonskog razgovora između Bojana Pajtića i Lidije Udovički, sestre tadašnje ministarke državne uprave Kori Udovički.

Lidija Udovički je navodno rekla da je kum tadašnjeg premijera Srbije, Aleksandra Vučića, i direktor EMS-a Nikola Petrović pokušao da naplati reket od dva miliona evra od američke firme „Kontinental vind partners“ (CWP), ne bi li vetropark u Srbiji priključili na elektromrežu.

Premijer Vučić je na to odgovorio optužbama na račun CWP, tvrdeći da je upravo ta firma u SAD izlobirala da pet kongresmena potpiše pismo Džozefu Bajdenu u kojem su premijerov brat Andrej i njegov kum Nikola Petrović označeni kao centar korupcije u Srbiji, podseća Istinomer.

Njeno useljenje u vilu u kojoj je živela Jovanka Broz, udovica doživotnog predsednika SFRJ Josipa Broza Tita, posebno pokazuje njeno shvatanje sebe.

Kako su otkrili mediji, u Uredbi o nepokretnostima za reprezentativne potrebe Republike Srbije, taj objekat je imao status „reprezentativne zgrade koja se koristi za reprezentativne potrebe državnih organa, funkcionera i lica koja predstavljaju Srbiju“.

Međutim, po izboru nove vlade, Uredba je promenjena, a vila u Kneza Aleksandra Karađorđevića postala je rezidencija, čime su ispunjeni i pravni uslovi da se u taj velelepni objekat useli Ana Brnabić sa članovima svoje porodice.

Javnosti još nije poznato koliko je košta renoviranje te vile, ali nas je Brnabić obavestila da iz mlađih dana iskustva sa štednjom struje, što je podstaklo javnost da se šali na njen račun zamišljajući je kako u vili odvrće sijalice sa lustera.

Šta god javnost mislila o Brnabić ona ima Vučićevo puno poverenje, koji je smatra sigurnim izborom za premijera, i zadovoljan je njenim dosadašnjim radom koji treba samo da nastavi.

Rođena je 1975. u Beogradu.

Završila je Petu beogradsku gimnaziju 1994.

Na univerzitetu Northwood u Mičigenu završila je studije poslovne administracije 1998. nakon čega je stekla MBA diplomu iz marketinga sa Hull univerziteta u Engleskoj, navodi se u zvaničnoj biografiji.

Krajem 2001. vraća se u Srbiju, gde je radila za različite američke konsultantske firme na projektima razvoja lokalne samouprave, a koje je finansirao USAID u kojem radi od 2002. do 2011. radi u USAID-u.

Najznačajnija inicijativa iz tog perioda joj je, kako sama smatra, osnivanje Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALED) 2006.

Od 2011. radi u američkoj kompaniji za razvoj vetroparkova Continental Wind Serbia, a od januara 2013. postaje i njen direktor.

U isto vreme bila je potpredsednica Upravnog odbora NALED-a, a od aprila 2016. je i predsednica UO ove javno-privatne alijanse koja okuplja lokalne samouprave, privatna preduzeća i nevladine organizacije.

U martu 2016, tokom javne debate, došla je u sukob sa Fiskalnim savetom koji je osporio isplativost uvođenja onlajn fiskalizacije, za šta su se, sa druge strane, NALED i Brnabić, nedvosmisleno zalagali, piše Istinmomer.

Članica je Upravnog odbora Peksim fondacije koja obezbeđuje stipendije za magistarske studije na Univerzitetu Kembridž studentima iz Srbije i Makedonije. Predsednica je savetodavnog odbora Etno mreže, udruženja proizvođača rukotvorina.

Na funkciji predsednice Vlade Srbije nalazi se od 29. juna 2017.

Postala je članica Srpske napredne stranke početkom oktobra 2019. a prošle godine dolazi do mesta potpredsednice.

Nakon diskvalifikacije i diskreditacije iz stranke njenog prethodnika Nebojše Stefanovića postaje poverenica Gradskog odbora Beograda Srpske napredne stranke.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari