U pregovorima Srbije sa Evropskom unijom može poteškoća povodom troškova usklađivanja sa EU standardima u određenim „skupim“ poglavljima, naročito zaštita životne sredine, iako verovatno svima prvo padaju na pamet političke poteškoće – na primer, dijalog sa Prištinom ili bilateralni sporovi, ističe za Danas Nebojša Lazarević, direktor Centra za evropske politike i član nedavno imenovanog Užeg pregovaračkog tima Srbije sa EU.

P { text-indent: 2.5cm; margin-bottom: 0.21cm; direction: ltr; color: rgb(0, 0, 0); line-height: 150%; widows: 2; orphans: 2; }P.western { font-family: „YHelvetica“; font-size: 12pt; }P.cjk { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 12pt; }P.ctl { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 10pt; }

On dodaje da teški mogu da budu pregovori u oblastima u kojima je za Srbiju posebno važno da ispregovara dobre uslove ulaska kako bi mogla da maksimalizuje koristi od svog članstva, kao što su poljoprivreda i regionalna politika, odnosno strukturni i investicioni fondovi. „U takvim poglavljima se mogu očekivati teži pregovori, iz razloga što oni iziskuju puno analiza i argumentacija, na šta naša administracija tek treba da se navikne i uopšte nauči da tako radi“, objašnjava sagovornik Danasa.

Prema njegovim rečima, očekivanje Srbije da se do kraja godine otvori nekoliko pregovaračkih poglavlja je realno i zato smatra da je dobro što je sada kompletiran Uži pregovarački tim. Za uhodavanje tima i pripremu pojedinačnih članova, kako dodaje, potrebno je nekoliko meseci. Takođe, kaže, ovo je i svojevrsna poruka da smo, nakon uspešno okončanog procesa skrininga, uradili sve što je do nas da se pripremimo za uspešno vođenje pristupnih pregovora.

„Većinu članova tima profesionalno poznajem i za mene uglavnom nije bilo nikakvih iznenađenja. Smatram da je napravljena dobra i izbalansirana kombinacija iskusnih administrativaca i stručnjaka van državne uprave. S druge strane, članovi pregovaračkih grupa – predsednici, sekretari i njihovi zamenici, kao i članovi iz različitih organa državne uprave – već godinama se uigravaju u svojim ulogama, počev od izrade prvog Nacionalnog programa integracije i odgovaranja na Upitnik Evropske komisije, pa do eksplanatornih i bilateralnih skrininga po poglavljima. Dobro je što nakon više ciklusa izbora nije bilo mnogo promena u članstvu tih grupa, tako da očekujem da ta uigrana ekipa, predvođena Užim pregovaračkim timom, bez većih teškoća uspešno obavi pregovore sa EU. Naravno, govorim o stručno-tehničkom aspektu, a ne o političkom“, navodi Lazarević.

On će, objašnjava, biti uglavnom zadužen za koordinaciju pregovora u oblastima slobodnog kretanja robe i zaštite potrošača i zdravlja, dakle pregovaračkim poglavljima 1 i 28, koja smatra značajnim jer svakodnevno i neposredno utiču na sve nas kao potrošače, ali i na srpsku privredu.

„Iz tog razloga smatram da će mi iskustvo iz civilnog sektora veoma pomoći, budući da sam imao priliku da tu neposredno sarađujem sa gotovo svim potrošačkim organizacijama u Srbiji, ali i sa Privrednom komorom Srbije i drugim asocijacijama privrednika. Svakodnevna saradnja sa ovim organizacijama će mi i tokom pregovora biti izuzetno značajna, budući da uspešna implementacija evropskog zakonodavstva, nakon kvalitetnog prenošenja u domaće propise, u velikoj meri zavisi i od ovih nedržavnih aktera. Privredu Srbije na kraju ovog puta svakako očekuju velike šanse i mogućnosti, ali ne treba zanemariti ni određene troškove koje integracija u EU iziskuje“, napominje Lazarević.

Loša primena propisa

U oblastim kretanja robe i zaštite potrošača, Lazarević ističe da je u poslednjim godinama Srbija veoma dobro napredovala u pravnoj harmonizaciji, što ne važi u istoj meri za implementaciju donesenih propisa. „Loše, neujednačeno i sporadično sprovođenje novih propisa uglavnom je posledica slabih kapaciteta javne uprave i pravosuđa. S druge strane, iskoristio bih priliku da pohvalim predan rad potrošačkih organizacija, koje su uz relativno malo finansiranje od države uspele da utru put budućoj kvalitetnijoj implementaciji potrošačke politike u Srbiji, između ostalog osnivanjem regionalnih potrošačkih centara“, kaže naš sagovornik.


Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari