Uoči susreta Vučića i Osmani objavljen i "ruski ne-papir"? 1Foto: EPA-EFE/VALDRIN XHEMAJ

Uoči puta predsednika Srbije Aleksandra Vučića u Sloveniju, gde će danas učestvovati na sastanku lidera procesa Brdo-Brioni, u nemačkoj štampi objavljen je navodno ruski „ne-papir“ za Kosovo koji nudi „kreativna rešenja“ za Balkan, konkurišući tako dosadašnjim probnim diplomatskim neobaveznim dokumentima koji su izazvali veliku pažnju javnosti.

Samit Brdo-Brioni prvobitno je bio planiran za prošlu godinu, da bi se poklopio sa 10. godišnjicom te inicijative, ali je dva puta odložen zbog korona pandemije.
Očekuje se da lideri usvoje zajedničku deklaraciju kojom šalju snažnu poruku o važnosti procesa proširenja Evropske unije, koji mora biti brži i ne sme se fokusirati samo na pojedine zemlje, već na čitav region Zapadnog Balkana. Međutim, provladini mediji u Beogradu, pišu da još nije utanačen predlog zaključka koji bi trebalo da prihvate svi lideri regiona Zapadnog Balkana, koji se možda odnosi na i obavezivanje na nepromenljivost sadašnjih granica.

Navodno, u misiji ubeđivanja zvaničnog Beograda da prihvati „usaglašene“ zaključke, boravio je u petak, 14. maja, u poseti Srbiji, i slovenački predsednik Borut Pahor. On je pre toga posetio i Prištinu i Podgoricu. Kako tvrde provladini mediji u Beogradu, konačna verzija teksta nije do kraja usaglašena.

Inicijativa Brdo-Brioni je zajednička slovenačko-hrvatska inicijativa, pokrenuta 2010. sa proklamovanim ciljem da pomognu nečlanicama iz bivše Jugoslavije (Srbija, Crna Gora, BiH, Severna Makedonija, Kosovo) i Albaniji, u pridruživanju EU.

Današnji samit biće prilika da se srpski predsednik prvi put zvanično uživo sretne sa novoizabranom predsednicom Kosova Vjosom Osmani. Uoči ovog samita, u subotu je portalu nemačkog mesečnika Zuerst izašao novi, nepotpisan ne-papir, koji su ubrzo preneli i pojedini ruski mediji, što navodi na zaključak da i Rusija ima svoj „non-pejper“. Magazin Zuerst neretko podržava nemačke desne populiste, koji su antizapadno orijentisani. Dokument je objavljen na portalu bez zaglavlja i drugih oznaka i sadrži 16 tačaka, povoljnih po Beograd, ali i Moskvu, jer vode smanjenju uticaja i vojnog prisustva SAD na Kosovu.

U njemu se sugeriše da „svi građani Kosova“ – izričito se pominje 873.000 kosovskih Albanaca – „treba da dobiju državljanstvo Republike Srbije“.

Takođe se predlaže da se zajednički izbori na Kosovu i u Srbiji održe u aprilu sledeće godine – „na svim nivoima“. Izabrani guverner Kosova takođe treba da obavlja funkciju zamenika portparola srpskog parlamenta. Beograd bi takođe garantovao poseban status pokrajine na 99 godina. Kretanje robe između Kosova i Srbije trebalo bi da krene ponovo, graničnu bezbednost spolja preuzeli bi službenici iz Srbije i Kosova zajedno. Srpski ambasador UN-a u budućnosti bi takođe trebalo da ima predstavnika kosovske vlade uz sebe.

Kosovo bi imalo svoje simbole, samoupravu, sportsko predstavljanje, slobodu u regionalnim ekonomskim, kulturnim i obrazovnim integracijama. Dokument takođe predviđa povratak 999 pripadnika srpskih bezbednosnih službi, u skladu sa Rezolucijom 1244 i posledično mirno povlačenje KFOR-a i Europola u roku od pet godina.

Mlađan Đorđević, predsednik Oslobođenja, za Danas nije mogao da precizira da li iza objave nemačkog lista zaista stoji ruska inicijativa.

„Novi non-pejper svakako nudi mnogo više od prethodnih, a nudi i više od onoga što je trenutna zvanična politika aktuelnog režima u Srbiji“, kaže on.
Đorđević navodi da „Vučić i njegova vlada kontinuirano pozivaju na kompromisno rešenje, pritom negirajući i zanemarujući postojanje Rezolucije 1244, što prema njegovim rečima implicira da su spremni da pristanu na ustupke“. Vučićev režim je od 2012. potpisao 48 različitih sporazuma i svakim od njih je Prištini „ustupljen deo suvereniteta Srbije, a ništa nije dobijeno zauzvrat“, tvrdi lider Oslobođenja.

„Vučićevo rešenje je priznanje Kosova i on traži model kako to da izvede. Ana Brnabić je u Grčkoj pre nekoliko dana istakla da je Prespanski sporazum (između Grčke i Severne Makedonije, prim. aut.) model za rešavanje kosovskog problema“, navodi naš sagovornik podsećajući da je Prespanski sporazum potpisan između dve suverene države, a da je ishod sporazuma bila izmena ustava Makedonije.

Đorđević ukazuje i da je zanimljiv tajming plasiranja novog dokumenta: pred sam početak regionalnog samita Brdo-Brioni, na kome se očekuje da se pod slovenačkim liderstvom (a Slovenci su, podsetimo, i lansirali prvi non-pejper u prethodnom nizu), ponovo pokrene dijalog Beograda i Prištine, koji bi trebalo da rezultira pravno obavezujućim sporazumom u bliskoj budućnosti. Rusiji takav ishod ne odgovara, jer u potpunosti prepušta Balkan američkoj sferi interesa.
Đorđević se, kao poznavalac prilika u Rusiji, slaže da je Moskva „glavni osumnjičeni“ za autorstvo nad novim non-pejperom:

„To pokazuje i činjenica da se po prvi put ne radi o klasičnoj primeni sile nad Srbijom i da se insistira na elementima Rezolucije 1244, čiji je Rusija glavni promoter“, navodi Đorđević.

Zajedničko obraćanje sa Stoltenbergom

Aleksandar Vučić, po podne istog dana, nakom samita Brdo-Brioni boraviće u radnoj poseti sedištu NATO-a, gde će se sastati sa generalnim sekretarom Alijanse Jensom Stoltenbergom. Predviđeno je da se posle sastanka, oko 17 sati, Vučić i Stoltenberg zajedno obrate medijima iz zgrade sedišta NATO-a u Briselu. Predsednik Srbije zatim nastavlja put za Prag, gde će boraviti u dvodnevnoj radnij poseti Češkoj.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari