Formiranje bloka stranaka koje bi predvodio počasni predsednik DS Boris Tadić mogao bi da dovede do mrvljenja postojećeg biračkog tela demokrata i dodatnog slabljenja te stranke, a posledica bi bila da jedna od te dve liste na izborima 16. marta ne pređe cenzus.

To bi se dogodilo ukoliko Tadić ne privuče neopredeljene i glasove apstinenata, a otkine deo glasača DS. Drugi scenario podrazumeva da Tadić privuče neodlučne i one koji ne bi glasali za „Đilasovu“ stranku, a podržavaju Tadića, pa da onda i jedni i drugi ostvare dvocifren rezultat.

To, naravno, ne bi bilo dovoljno za ugrožavanje naprednjaka, ali, dugoročno, dobili bi na relevantnosti – ocenjuje u razgovoru za Danas Đorđe Vuković, programski direktor Centra za slobodne izbore i demokratiju.

Koliko, u procentima, „vredi“ Tadić?

– On je relevantnija politička figura nego svi oni koji su pokušavali u poslednje vreme da naprave političke opcije. Mogućnost za njegov uspeh je veća, recimo, nego kod Dušana Petrovića, Zorana Živkovića ili Saše Radulovića. A šta će biti konkretno, to ne možemo znati jer u velikoj meri zavisi od kampanje.

Kakva će biti kampanja, s obzirom na to da su ovo izbori praktično za koalicionog partnera SNS?

– Onaj ko sada osvoji što veći broj glasova to mu je zalog za neke buduće političke prilike. Ovde će se vlasti menjati relativno često, jer je ekonomska situacija takva da je teško pretpostaviti da bi neko mogao da je značajnije popravi u dogledno vreme. Veći broj glasova vam daje mogućnost da budete u koaliciji i daje vam legitimitet. Niko nije ušao u izbore s namerom da izgubi, svi se nadaju da može nešto da se promeni.

Da li će na ovim izborima za najveći broj stranaka biti od presudne važnosti da se afirmativno govori o Vučiću, imajući u vidu očekivanja o ulasku u vladu sa SNS?

– Normalno, potrudiće se mnogi da ne uznemire „velikog brata“ Aleksandra Vučića. Svi će pokušati da budu neophodni manjinski partner naprednjacima ili čak, ako nisu neophodni, da naprave koaliciju.

Rejtinzi

Kakve su procene najnovijih istraživanja?

– Naprednjaci su iznad 40 odsto, demokrate i socijalisti se bore za drugo mesta u rasponu od dva procentna poena (od 11 do 13 odsto), DSS je nešto iznad cenzusa, LDP oko cenzusa, a svi ostali su ispod cenzusa. Istraživanja pokazuju da je na izbore trenutno spremno da izađe oko polovina onih koji inače izlaze na izbore. Uobičajena izlaznost je oko četiri miliona.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari