Jedna od prvih impresija koje stekne posetilac Seula je veličina i raznolikost graditeljskih stilova. Iznad ulica glavnog grada Južne Koreje uzdižu se ogromni, maštovito izgrađeni neboderi, između njih proviri i po neka tradicionalna korejska pagoda, ili čak katolička crkva koja više odgovara nekom od evropskih stilova.

Jedna od prvih impresija koje stekne posetilac Seula je veličina i raznolikost graditeljskih stilova. Iznad ulica glavnog grada Južne Koreje uzdižu se ogromni, maštovito izgrađeni neboderi, između njih proviri i po neka tradicionalna korejska pagoda, ili čak katolička crkva koja više odgovara nekom od evropskih stilova.
Na ulicama Seula čest prizor su štandovi na kojima se priprema hrana; mirisi jakih severnoazijskih začina uvlače se u nozdrve, a nenaviknuti Evropljani skupljaju obrve i mršte se na neuobičajeni miris korejske kuhinje. Grad je tokom poslednjih godina jako porastao i proširio se, pa je gradska vlada preduzela ozbiljne mere protiv zagađenja vazduha i vode.
Opasan sa osam planina, Seul zauzima površinu od samo 605 kilometara kvadratnih na severozapadu zemlje. Manji je od Londona i Njujorka i jedan je od najgušće naseljenih gradova na svetu, jer na tom prostoru živi više od deset miliona stanovnika. Šira gradska zona Seula kao megalopolisa, koja uključuje i luku Inćeon, ima skoro 23 miliona stanovnika, što ga čini drugom najnaseljenijom metropolis zonom, odmah posle Tokija. Skoro polovina ukupnog stanovništva Južne Koreje živi u široj gradskoj zoni Seula, što ovaj grad čini političkim, kulturnim i ekonomskim centrom, ali i centrom međunarodnog biznisa.
Plovna reka Han ga deli na južni i severni deo. Udaljen je oko 50 kilometara južno od granice sa Severnom Korejom. Seul je, takođe, jedan od digitalno najpovezanijih gradova sa ogromnim brojem Internet korisnika. Smatra se jednim od 20 gradova „svetske klase“. Grad je odigrao ključnu ulogu u južnokorejskom ekonomskom razvoju, zbog čega je nazvan „Čudo na reci Han“ i doprineo da zbog ubrzanog ekonomskom rasta tokom devedesetih država ponese titulu jednog od „četiri azijska tigra“.
U Seulu je registrovano više od tri miliona automobila. Poslednjih godina gradska vlada je preduzela dugoročne mere za smanjenje zagađenja vazduha i vode. Neprijatan miris se oseća u centru odmah po izlasku iz hotela i traje sve dok se čulo mirisa ne adaptira.
U tradicionalnom srcu grada nalazi se drevna palata Đosen dinastije, vladine zgrade, sedišta velikih korporacija, hoteli, ali i tradicionalni marketi. U ovoj oblasti nalazi se dolina rečice Ćengjoćen koja teče od zapada prema istoku i uliva se u reku Han. Oživljavanje toka rečice Ćengjoćen koja teče kroz centar Seula je skoriji projekt urbanog ulepšavanja i oživljavanja, jer je rečica dugo bila pokrivena betonom. Sada je ponovo otkrivena, tok je zbijen između granitnih ploča, obala je obložena granitom i betonirana, osvetljena i ukrašena malim mostovima.
Na severu iznad Seula uzdiže se Bukhan planina, a na jugu manja Namsan. Seul ima najveći broj nebodera u celoj Aziji. Stanovnici su uglavnom Korejci, ali ima malo Kineza i Japanaca. Procenjeno je da oko 200 hiljada stranaca živi u Seulu. Grad je takođe sedište nekih vodećih svetskih kompanija kao što su Samsung, LG, Hjundai, Kia Motors…

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari