Pogon za reciklažu proizvođača elektronike Hjulit-Pakarda u Rouzvilu, u Kaliforniji, mesto je gde kompjuteri umiru, ali na „zeleni“ način, prilagođeno potrebama zaštite prirodne sredine. Iz odbačenih kompjutera radnici vade potencijalno opasne komponente, a potom ih stavljaju u veliku, bučnu mašinu koja ih secka i sortira čelik, aluminijum, plastiku i plemenite metale.

Pogon za reciklažu proizvođača elektronike Hjulit-Pakarda u Rouzvilu, u Kaliforniji, mesto je gde kompjuteri umiru, ali na „zeleni“ način, prilagođeno potrebama zaštite prirodne sredine. Iz odbačenih kompjutera radnici vade potencijalno opasne komponente, a potom ih stavljaju u veliku, bučnu mašinu koja ih secka i sortira čelik, aluminijum, plastiku i plemenite metale. Ti komadi se šalju u topionice gde se prerađuju za dalju upotrebu. Proizvođači kompjutera su definitivno prihvatili da moraju da se pozabave svojim proizvodima na kraju njihovog radnog veka, ističu borci za zaštitu životne sredine.
Oni upozoravaju da previše elektronskog otpada, a tu su, pored PISIJA (PC), i televizori, radio aparati, mobilni telefoni, baterije, još završava na deponijama ili se izvozi u siromašne zemlje gde zagađuje okolinu. Procenjuje se da se u svetu godišnje stvori oko 20 do 50 miliona tona elektronskog otpada i njegovo odlaganje postaje opšti problem. Prema podacima američke Agencije za zaštitu okoline koje prenosi AP, u SAD je u 2005. sakupljeno gotovo dva miliona tona elektronskog otpada. U SAD se kompjuteri menjaju svake dve godine u proseku. Američka domaćinstva i preduzeća svakodnevno odabacuju 133.000 PISIJA. Trenutno se reciklira samo 10-15 odsto elektronskih proizvoda. Ostalo „skuplja prašinu“ u kućama ili završi na deponijama sa kojih toksične supstance ponovo ugrožavaju prirodu.
Hjulit-Pakard je prošle godine širom sveta reciklirao 74.500 tona hardvera i kertridža za štampače, 16 odsto više nego u 2005. U SAD, u pogonima u Rouzvilu i Nešvilu, reciklirano je skoro 23.000 tona otpada i ništa, kažu u kompaniji, nije otišlo na deponije ili u inostranstvo. Problem nisu samo PISIJI – sve se češće upire prstom i u televizore. Sve više Amerikanaca kupuje televizore sa ravnim ekranom, a oslobađa se onih sa katodnom cevi koji sadrže dosta olova. Zato i industrija televizora treba da počne da preuzima stare aparate i reciklira ih, ukazuju aktivisti kampanja za čistiju planetu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari