Inflamatorna bolest creva se manifestuje u dva osnovna oblika kao Kronova bolest ili ulcerozni kolitis.

Ulcerozni kolitis je zapaljenjsko oboljenje koje najčešće zahvata završni deo debelog creva (rektum), i širi se ka gornjim partijama debelog creva. Može da zahvati deo ili celo debelo crevo. Javlja se podjednako u oba pola, najčešće izmedju 15. i 35. godine života. Nasleđe ima veoma bitnu ulogu u nastanku oboljenja, kao i mnogobrojni infektivni (bakterijski i virusni) agensi, imunološki faktori i alergije. Glavni simptomi ovog oboljenja su proliv sa ili bez prisustva krvi, lažni pozivi na stolicu i grčevi u stomaku. Kod dece i starijih, opšta slabost i malaksalost, gubitak u težini i povišena telesna temperatura mogu biti jedini simptomi ovog oboljenja. Bolest protiče kao hronična sa periodima poboljšanja i pogoršanja. Kao komplikacije ovog oboljenja mogu se javiti promene po koži, ileus, megakolon, krvarenje, perforacija zida creva, bolovi u zglobovima, oštećenja jetre, tromboze dubokih vena, perianalni apscesi i fistule. Takođe, osobe koje boluju od ulceroznog kolitisa imaju povećan rizik od nastanka raka debelog creva.

Kronova bolest je zapaljenjsko oboljenje koje može da zahvati bilo koji deo creva od usta do anusa, ali u najvećem procentu zahvata završni deo tankog creva – terminalni ileum, zbog čega se ranije i zvala „terminalni ileitis“. Kod Kronove bolesti sluznica je zadebljala, za razliku od ulceroznog kolitisa gde je istanjena i fragilna. U nastanku Kronove bolesti ulogu igraju nasleđe, infektivni agensi, poremećaj imunog sistema, ishrana rafinisanim šećerom. Zanimljivo je da je pušenje jedan od faktora koji doprinose nastanku Kronove bolesti, a kada je u pitanju ulcerozni kolitis pušenje deluje protektivno. Simptomi Kronove bolesti su slični simptomima ulceroznog kolitisa: prolivaste stolice bez krvi, bolovi u desnom donjem delu stomaka, povišena telesna temperatura, opšta slabost i gubitak u kilaži. Bolest protiče tako što se smenjuju periodi pogoršanja i poboljšanja. Takođe, može da da lokalne (crevne) i sistemske (vancrevne) komplikacije. Da bi se postavila dijagnoza potrebno je uraditi analize krvne slike, pregled stolice na parazite i bakterije, rendgensko snimanje tankog creva, endoskopski pregled, biopsiju.

U lečenju inflamatorne bolesti creva se koriste lekovi koji deluju protivzapaljenski (kortikosteroidi, aminosalicilati, imunosupresivi) i antibiotici po potrebi. U najtežim oblicima oboljenja vrši se hirurško lečenje. Takođe, važno je regulisati ishranu – izbegavati hranu koja smeta i regulisati deficit vitamina, proteina, elektrolita.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari