Stabilna angina pektoris je najčešći oblik manifestacije bolesti srčanih – koronarnih arterija (koronarne bolesti). Ateroskleroza koronarnih arterija dovodi do suženja lumena krvnog suda, a kao posledica toga dolazi do smanjenog protoka krvi.

Smatra se da protok krvi koji nije dovoljan da ispuni metaboličke zahteve srca za vreme fizičkog opterećenja ili stresa nastaje kada je prečnik koronarne arterije smanjen najmanje za 50 odsto do 70 odsto u odnosu na normalni promer.

Poznato je da stabilna angina pektoris ima tendenciju da u svojoj evoluciji pređe u nestabilnu formu sa produženim bolovima ili sa pojavom bolova u mirovanju, i može dovesti do akutnog infarkta miokarda ili do iznenadne smrti bolesnika.

Koja stanja mogu da pogoršaju stabilnu anginu pektoris?

Nesklad između potreba i zahteva srčanog mišića za kiseonikom sa jedne, i ponude kiseonika sa druge strane, zavisi od veličine i broja suženja na srčanim arterijama. Prečnik lumena srčane arterije, posebno kod ekscentričnog suženja, nije fiksan. On može da se menja u zavisnosti od promene tonusa zida srčane arterije.

1. Stanja u kojima srčani mišić zahteva više kiseonika

Kada srčani mišićima veću potrebu za kiseonikom a ponuda kiseonika je nepromenjena, okidačza pogoršanje stabilne angine je fiziološki odgovor na fizički napor, emociju, ili mentalni stres kada dolazi do lučenja hormona stresa norepinefrina.

Glavna kardiološka stanja koja imaju povećanu potrebu za kiseonikom su sledeća:

* Brži srčani rad, odnosno tahikardija poreklom iz pretkomora ili komora

m Aortna stenoza (oboljenje aortnog zaliska sa suženjem na mestu polaska aorte iz leve komore)

* Hipertrofična kardiomiopatija (oboljenje srčanog mišića leve komore koje dovodi do njegovog zadebljanja)

* Dilataciona kardiomiopatija (oboljnje srca koje dovodi do proširenja srčanih šupljina)

Glavna nekardiološka stanja koja su povezana za povećanim zahtevima srca za krvlju i kiseonikom su sledeća:

* Povišen krvni pritisak (hipertenzija)

* Strepnja (anksioznost)

* Povišena temperatura

* Povećana funkcija štitaste žlezde (hipertireoza)

* Uzimanje droga (kokain)

2. Stanja u kojima je ponuda kiseonika smanjena

Pacijenti koji imaju stabilnu anginu pektoris mogu povremno da imaju prolazno smanjenu ponudu kiseonika srčanom mišiću i da tako kompromituju koronarnu cirkulaciju. Glavna stanja koja su odgovorna za smanjenje ponude kiseonika su sledeća:

m Oboljenja koja dovode do smanjenja kiseonika u krvi kao što su zapaljenje pluća, hronični opstruktivni bronhitis, astma

* Malokrvnost (anemija)

* Policitemija (povećan broj eritrocita i volumena krvi)

* Uzimanje droga

Dva srčana oboljenja, aortna stenoza i hipertrofična kardiomiopatija dovode do pogoršanja stabilne angine pektoris preko oba mehanizma.

Što više vremena za pacijenta

Pri pregledu, uzimanje podataka o istoriji bolesti je na prvom mestu i treba mu posvetiti dovoljno vremena. Zatim slede fizikalni pregled i neophodni laboratorijski testovi. Elektrokardiogram (EKG) je sastavni deo pregleda. Sva gore pomenuta stanja koja mogu da pogoršaju stabilnu anginu pektoris treba razmotriti detaljno pri svakom pregledu. To omogućava i olakšava odluku o izboru terapije, koja može biti medikamentna ili interventna (ugradnja stenta, bajpas). Lečenje anemije, hipertireoze, zapaljenja pluća, astme, tahikardije predstavljaju neophodno lečenje pacijenta sa anginom pektoris.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari