Nutricionistkinja otkriva šta se sve dešava u telu kada unesemo so i šećer 1Foto: Robert Anderson on Unsplash

Nutricionistkinja Vedrana Dučkić iz Hrvatske od 2006. godine podiže nivo svesti o važnosti pravilne ishrane te deluje kroz svoje nutricionističko savetovalište u Zagrebu. Na osnovu svog višegodišnjeg iskustva pomaže svima da unaprede svoje zdravlje i formu, od sportista do trudnica. Ovoga puta osvrnula se na upotrebu soli i šećera u svakodnevnoj ishrani.

Šest čajnih žličica šećera za žene

Ono što ističe kao veliki problem i što je posebno zabrinjava jeste to što prekomerno konzumiramo ‘bele neprijatelje’, a njihove opasnosti nismo ni svesni.

„So nam je neophodna za život, ali danas smo skloni prekomernom unosu što može dovesti do vrlo ozbiljnog narušavanja zdravlja. Trebalo bi da unosimo maksimalno jednu kašiku dnevno. Prihvatljiva količina soli zavisi od dobi, zastupljenosti fizičke aktivnosti i zdravstvenog stanja. Deci je potrebna znatno manja količina soli”, kaže.

Preporučena dnevna količina šećera za žene je pak oko 100 kcal/dan, a za muškarce 150 kcal/dan. Zdrava odrasla osoba ne bi trebalo da unosi više od 25 grama šećera dnevno. „Neke studije govore da je maksimalna dozvoljena količina šećera šest kašičica dnevno za žene, a devet za muškarce”.

Puno soli u kečapu i majonezu

Velik problem, dodaje, predstavljaju proizvodi koji sadrže skrivene soli i šećere koji se najčešće nalaze u hrani koja je visoko rafinisana i konzervisana.

„Budući da je so prirodni konzervans i može znatno da produži rok trajanja, koristi se u raznim suhomesnatim proizvodima i mesnim prerađevinama, supama iz kesice, punomasnim mlečnim proizvodima, kečapu, majonezu, senfu i slično. Veći udeo soli sadrži i ukiseljeno povrće, hleb, pekarski proizvodi, čips, štapići, krekeri i drugo”, govori.

Zato se poznati trgovački lanac obvezao da će do 2026. smanjiti prosečni udeo dodatog šećera i soli u asortimanu vlastite robne marke za 20 posto, u odnosu na 2015. godinu. Tako stoji u novom dokumentu s kojim su izašli krajem prošle godine – Politici o osvešćenoj ishrani.

Zbog soli nakupljamo vodu

Već nam je odavno poznato kako so može da uzrokuje povećanje krvnog pritiska, odnosno rizik od srčanog i moždanog udara. Ono što moramo da osvestimo jeste činjenica da so može da uzrokuje i dehidrataciju, te zadržavanje natrijuma u telu, što posledično uzrokuje oticanje i probleme s bubrezima.

„Previsok unos soli može da poveća krvni pritisak i kod male dece, a učinak na povišenje pritiska povećava se s godinama, kao i kod osoba koje imaju genetsku predispoziciju za razvoj hipertenzije i čija je osetljivost na so povećana”, objašnjava nutricionistkinja.

Dodaje kako organizam zadržava više tečnosti, što može da dovede i do povećanja telesne mase u smislu nakupljanja izvanćelijske tečnosti zbog povećanog unosa natrijuma.

Šećer opterećuje pankreas

Osim toga, ono što još utiče na gojenje jeste šećer. Naime, višak kalorija koje unosimo takvim načinom ishrane metabolizuje se u masti i skladišti u telu. Prekomeran unos šećera opterećuje pankreas koji neprekidno luči insulin, što može da dovede do ozbiljnih oštećenja ovog organa, te prouzrokuje dijabetes.

„Prekomerna konzumacija šećera može da dovede do gotovo zavisničkog ponašanja spram želje za slatkom hranom. Gojaznost će stvoriti predispoziciju za čitav niz bolesti – od kardiovaskularnih, mogućeg narušavanja mentalnog zdravlja do metaboličkog sindroma”, kaže.

Utječu nam na raspoloženje i hormone

Visok nivo šećera u krvi, dodaje, može da ošteti očni živac i naruši zdravlje bubrega. Dakle, so i šećer imaju različite učinke na kilažu i zdravlje, ali takođe i na hormone i emocije.

„Prekomerna konzumacija soli može da dovede do umora i razdražljivosti pa direktno utiče i na emocije. Šećer utiče na hormone, mentalno zdravlje i emocije jer može privremeno da pogorša raspoloženje”, navodi.

Kad visok nivo šećera u krvi ponovo naglo padnu zbog visokog lučenja insulina, objašnjava nutricionistkinja, možemo osećati razdražljivost, umor, biti neraspoloženi i povećati žudnju za ponovnim unosom šećera.

Paziti tijekom trudnoće

Posebno valja biti oprezan tokom trudnoće, jer so i šećer mogu negativno da utiču i na još nerođeno dete. Prekomeran unos šećera tokom trudnoće može da poveća rizik od šećerne bolesti, gestacijskog dijabetesa, prouzrokuje prenisku porođajnu težinu i prevremeni porođaj.

Može dovesti i do povećane telesne mase kod beba, te opterećenja detetovog pankreasa već intrauterno.

„Takođe, visoka konzumacija soli može da dovede do povećanog rizika od hipertenzije, što je u trudnoći jako opasno, i povećanja telesne mase kod još nerođenog deteta. Preporučuje se trudnicama da kontrolišu unos soli i šećera, te da se pridržavaju zdrave i uravnotežene ishrane”, kaže.

Nutricionista i ginekolog koji prate trudnicu, nadovezuje se, mogu da prepišu i daju individualne preporuke i jelovnik.

Neophodna za rad organizma

Ako samo na jednu nedelju smanjite količinu šećera i soli koju konzumirate i dovedete ih unutar granice normale, spustiće vam se krvni pritisak, rasteretićete bubrege, bićete manje razdražljivi i umorni.

„So, naravno, povećava krvni pritisak, ali ne smemo da zanemarimo i druge činioce koji utiču na njega – genetsku predispoziciju, ukupan unos kalorija, telesnu masu i fizičku aktivnost. Uz to, ne smemo je u potpunosti izbaciti, jer ima svoju ulogu. Na primer, jodirana so je neophodna za pravilan rad štitne žlezde”, upozorava.

Slediti smernice zdrave ishrane

Nutricionistkinja zaključuje kako smo skloni da mislimo da je šećer jedini uzrok gojenja i da je dovoljno isključiti složene ugljene hidrate kada želimo da smršamo.

„Postoje i drugi činioci koji utiču na debljanje poput ukupnog unosa kalorija, niskog nivoa fizičke aktivnosti i poremećaja metabolizma. Različiti izvori i vrste šećera imaju različite učinke na organizam. Važno je znati da so i šećer u određenim količinama imaju važnu ulogu u našem organizmu”, ističe.

Zato preporučuje da sledimo smernice uravnotežene ishrane i nastojimo da jedemo što više hrane koja sadrži malu količinu soli i šećera. To je, primera radi, povrće, voće, meso, riba, jaja, neobrađene žitarice, prirodni začini i začinsko bilje poput peršuna, origana i ruzmarina, mahunarke, grahorice i slično.

Izvor: telegram.hr

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari