U odeljenju za endoskopsku hirurgiju, u Institutu za plućne bolesti Vojvodine, zahvaljujući jedinstvenoj hirurškoj praksi, u proteklih godinu dana na 400 pacijenata izvršeni su specifični operacioni zahvati, bez sečenja hirurškim nožem i upotrebe igle i konca. Nakon operacije, pacijenti lečeni endoskopskom hirurškom metodom ne osećaju bol, a pošto nemaju rane dužine od 20 do 35 centimetara, koje su uobičajene tokom klasičnih hirurških zahvata na plućnoj i trbušnoj duplji, i ne postoji rizik od posleoperativne hernije, ili da im se zagnoje, ili raziđu ivice rane i komplikuje oporavak.

U odeljenju za endoskopsku hirurgiju, u Institutu za plućne bolesti Vojvodine, zahvaljujući jedinstvenoj hirurškoj praksi, u proteklih godinu dana na 400 pacijenata izvršeni su specifični operacioni zahvati, bez sečenja hirurškim nožem i upotrebe igle i konca. Nakon operacije, pacijenti lečeni endoskopskom hirurškom metodom ne osećaju bol, a pošto nemaju rane dužine od 20 do 35 centimetara, koje su uobičajene tokom klasičnih hirurških zahvata na plućnoj i trbušnoj duplji, i ne postoji rizik od posleoperativne hernije, ili da im se zagnoje, ili raziđu ivice rane i komplikuje oporavak.
Pacijenti, nakon endoskopskih hirurških zahvata, otpuštaju se kućama prvog, ili drugog postoperativnog dana, a sposobni su da rade, u punom obimu, sedam dana kasnije. Kako je za oporavak i početak rada pacijenata nakon klasične hirurške intervencije (kada pacijent – kako se to kaže u narodu – „ide pod nož“), potrebno do mesec dana, endoskopske operacije u Institutu za plućne bolesti Vojvodine smanjuju izdatke društva za zdravstvo: direktno – jer lečenje manje košta, a indirektno – kroz brz oporavak i brzo vraćanje pacijenata na posao..
Na Institutu za plućne bolesti Vojvodine, pre osam godina, učinjeni su pionirski koraci u uvođenju endoskopskih hirurških zahvata, a do danas, Institut je jedina bolnička ustanova u Srbiji u kojoj široku primenu imaju operacije bez reza skalpelom. Sada je nabavljena oprema koja omogućava snimanje i TV prenos toka operacija preko video monitora, što omogućava najkonkretnije poučavanje studenata medicine o endoskopskim operacijama, ali i dalje usavršavanje hirurga koji, svi, izvode endoskopske zahvate.
Uz ranije uhodane endoskopske operacije pluća (torakoskopija pod vođstvom dr Aleksandra Milovančeva i dr Miloša Koledina), svi hirurzi Instituta za plućne bolesti Vojvodine potpuno su osposobljeni i za endoskopske operacije stomaka (laparoskopija). Uvođenje laparoskopskih operacija počelo je prošle godine, a sada se i ta hirurška praksa odvija rutinski, uz najveću efikasnost jer se uzrok oboljenja otklanja uz minimalno oštećenje tkiva.
Od početka rada, tokom osam godina, ukupno je izvršeno oko 2.500 endoskopskih zahvata. U poslednjih godinu dana, urađeno je 400 takvih operacija u odnosu na 1.300 obavljenih klasičnih operacija. Operacije bez hirurškog noža bile bi učestalije u Institutu za plućne bolesti Vojvodine da je u domaćim prilikama razvijenija preventiva i da bolesnici dolaze na lečenje u lakšem, početnom, a ne u poznom, težem i komplikovanijem stadijumu bolesti. Da je preventiva kod nas razvijenija, endoskopski zahvati mogli bi, u odnosu na ukupan broj klasičnih operacija, da čine i svih 80 posto. Poređenja radi, u Japanu je endoskopija zastupljena gotovo stopostotno u lečenju plućnih bolesti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari