Obzirom na savremeni, ubrzani način života većina ljudi ne stigne kvalitetno da pojede niti jedan celoviti obrok, već se prehrana sve češće svodi na brzu hranu te spajanje obroka u jedan ili dva veća.


Ovakav način prehrane, iako kratkoročno fleksibilniji, krije brojne zamke. Preskakanje obroka vrlo je nezdravo, te umjesto skidanja suvišnih kilograma, uzrokuje upravo suprotno – debljanje, opuštanje mišića, probleme sa želudcem i probavnim sistemom, čak neretko opšti osećaj iznurenosti i bezvoljnosti.

Višak kilograma, pre svega u pojasu oko stomaka, gde se gomilaju masti najštetnije je za srce i kardiovaskularni sistem i gotovo izvesno prati neredovnu ishranu, čak i kod mladih i fizički aktivnih ljudi. Obroci koje uzimamo na brzinu, u neprimerenim uslovima s vremenom postaju preobilni, i vrlo štetni za bazalni metabolizam. Organizam ima samo nekoliko sati kako bi preradio veliku količinu hrane koja je unesena u jednom obroku, pa dolazi do preopterećenja svih unutrašnjih organa.

Idealna prehrana treba biti upravo suprotna. Ako je u savremenim uslovima života nemoguće da uključuje pet obroka dnevno – doručak, užinu, ručak, užinu i večera, onda treba imati dovoljno volje i energije da se organizuje na drugi način. To važi za sve, od tinejdžera koji još rastu i skloni su destruktivnom načinu života do ljudi u punoj zrelosti koji su prezaposleni i na radnom mestu i kod kuće. Trik je u tome da između toga da se nešto pojede – unese u organizam što se samo u relativnom smislu može zvati obrokom, ne sme da prođe više od pet sati. Ako niste mogli da sednete i ručate, čak i u najvećem dnevnom haosu, možete u vreme ručka s nogu pojesti jednu voćku – neku od onih koje se mogu lako spakovati u torbu i nositi. Dakle, jabuku ili pomorandžu, ili nekoliko mandarina. Greše oni koji misle da će im voćna užina samo otvoriti apetit i učiniti da se osećaju još gladnije. Voće ima puno šećera, pa iako nije reč o „pravom obroku“ pružiće vam preko potrebnu dozu energije. Izričito ne posežite za grickalicama sa pojačivačima ukusa, ako to možete da izbegnete. Umesto toga nabavite bademe, orahe ili neko koštunjavo voće koje će vam takođe utoliti glad. Voće je zdravo, ukusno i korisno za bazalni metabolizam. Ukoliko niste u mogućnosti da baš uvek konzumirate voće, crna čokolada takođe je dobro rešenje da se premosti da između unosa hrane ne prođe više od pet sati.

Drugo važno pravilo sem „najduže pet sati između obroka“ je da je doručak obavezan.

Rezultati najnovijeg istraživanja, sprovedeno od tima naučnika Škole javnog zdravlja Univerziteta Minesota otkrivaju da osobe koje nemaju naviku da doručkujui imaju veći rizik od nastanka dijabetesa tipa 2.

„Doručak ne treba nikada preskočiti, čak će i doručkovanje u barem 6 dana u nedelji smanjiti rizik od nastanka dijabetesa“ izjavio je za član tima koji je sprovodio istraživanje Andrev Odegard, za medicinske portale u SAD.

Pravilne navike u ishrani, koje uključuju doručak i još dva glavna obroka igraju veliku ulogu u očuvanju zdravlja. Preskakanje obroka može povećati rizik od nastanka gojaznosti i povećanja, kao i smanjenja šećera u krvi, navodi on.

U istraživanju je učestvovalo više od 5.000 žena i muškaraca, a naučnici su pratili njihove prehrambene navike u periodu od 18 godina. Na početku istraživanja ni jedan učesnik nije imao dijabetes tipa 2. Nakon 7 godina od početka istraživanja, učesnici su ispunili upitnik o svojim prehrambenim navikama.

Odegard je dodao kako „u ovom istraživanju se ni jedna vrsta namirnica nije izdvojila kao najbolja. Naime, istraživanje je pokazalo da će doručak, bez obzira na vrstu namirnica koja se konzumira, smanjiti rizik od nastanka gojaznosti i dijabetesa tipa 2.“

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari