Pozivajući se na statističke podatke Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“ koji ukazuju da se broj obolelih od karcinoma 2010. godine u odnosu na 2001. povećao za 20 odsto, član Odbora za zdravlje i porodicu profesor Slobodan Čikarić u javnost je izašao sa tvrdnjom da će sledeće godine u Srbiji biti otkriveno 40.000 novoobolelih od tumora.


– To je apsolutno netačan podatak. Ovakve izjave samo uzbunjuju javnost i nisu zasnovane ni na jednoj tačnoj naučnoj činjenici. Profesor je u penziji duže od 10 godina, a za to vreme medicina se mnogo promenila. Kada se neko poziva da govori o aktuelnoj situaciji, to bi trebalo da budu ljudi koji su trenutno u toj problematici, a ne oni koji su pre deceniju i po izašli iz aktivne medicine. Takvi ljudi ne treba da vode zdravstvenu politiku, a pogotovu ne u oblasti onkologije jer se baš u toj medicinskoj grani koja se najbrže razvija stvari promene za samo godinu dana, kaže za Danas Srđan Nikolić, direktor Klinike za onkološku hirurgiju Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije.

Nikolić podseća da se broj incidence malignih oboljenja povećava u celom svetu, kao i da je prvi put u podatke Instituta „Batut“ uvrštena i Vojvodina, a ne samo centralna Srbija, pa i ne čudi što je statistika ukazala na neko povećanje. Po njegovom mišljenju, trenutno to jeste realna slika stanja u onkologiji, jer ako se pogleda epidemiološki rast obolelih od kancera u Srbiji, on nije ništa veći nego povećanje broja bolesnih od raka u svetu.

– Možda je mortalitet u Srbiji veći, ali to ima svoje razloge. Prvi je nepostojanje organizovanog skrininga za te, da tako kažemo, najveće „ubice“ u malignoj populaciji kao što su karcinom pluća, debelog creva, ginekološki karcinomi. Sada postoji skrining za karcinom dojke i to značajno poboljšava otkrivanje kancera u ranim fazama. Tačno je da skrining ne može da smanji broj obolelih, ali može da poveća broj izlečenih. U situaciji kada nemamo kontrolne preglede za pluća već više decenija, a broj pušača se povećava svake godine, normalno je da će se uvećati i broj obolelih, ali i preminulih od kancera, objašava Nikolić. On navodi primer Sjedinjenih Država, gde je tek posle 10 godina, uz jaku nacionalnu kampanju zabrane pušenja na svim mestima, broj obolelih od kancera pluća smanjen za devet odsto. I dok se, kako naglašava, ne uvede adekvatan skrining za sve oblasti, stopa obolevanja i umiranja će biti u porastu. U prilog ovoj priči ide i činjenica da stanovništvo Srbije uopšte nema razvijenu zdravstvenu kulturu i da smo kao nacija apsolutno zdravstveno „nepismeni“.

– Podbacilo je celo društvo, a pogotovu službe od javnog interesa kao što su mediji u kojima mnogo veću popularnost imaju nadrilekari nego ozbiljne emisije i saveti o pravilnim načinima lečenja. Naši ljudi još uvek razmišljaju po principu „ne smem da idem kod doktora, možda mi nešto pronađe“ ne shvatajući da odlazak lekaru može da im spasi život, jer skoro svaki kancer, ako se otkrije na vreme, može da bude izlečiv, naglašava Nikolić.

Jedan od velikih problema s kojim se suočava institucija u kojoj radi jeste proširenje kapaciteta s obzirom na to da je zgrada u kojoj se sada nalazi napravljena tridesetih godina prošlog veka, kada je Beograd imao oko 250.000 stanovnika. Međutim, ministarka zdravlja Slavica Đukić Dejanović smatra da u ovom trenutku ne može da se priča o širenju Instituta za onkologiju i radiologiju.

– Beograd je danas milionski grad, a kapaciteti su ostali isti. Sve je iskorišćeno do maksimuma, od prostora do lekarskog kadra. Na našoj klinici za hirurgiju godišnje se obavi 7.500 operacija, što je veliki pritisak za oko tridesetak hirurga i specijalista. Planovi za proširenje Instituta postoje, tako da kad ministarstvo sagleda sve te činjenice, trebalo bi da donese odluku koja će biti najbolja za pacijente, jer obezbeđivanje više prostora za lečenje obolelih samo može da donese korist celoj populaciji zemlje, smatra Nikolić, po kome je saradnja Onkološkog instituta sa državom dobra jer, kako kaže, svi dosadašnji ministri pokazali su veliko razumevanje za Institut i njegove potrebe.

Aparat za bolji i duži život

Zajedničkom akcijom Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije i Ministarstva zdravlja skupljen je novac za kupovinu aparata vrednog 100.000 evra koji će omogućiti bolje lečenje pacijenata koji imaju tumore mekih tkiva, najčešće mišića na ekstremitetima. Novi aparat može da omogući da se kod 80 odsto pacijenata kod kojih je predviđena amputaciju ruke ili noge, specijalnom metodom tumor toliko smanji kako bi operacija mogla da se izvede, a pacijentu sačuva ruka ili noga. Druga primena aparata je u slučajevima pacijenata obolelih od karcinoma debelog creva ili jajnika, kojima se bolest proširila po trbušnoj maramici u stomaku. Novom metodom uz pomoć kupljenog aparata, prema rečima doktora Srđana Nikolića, promeniće se budućnost svih obolelih sa ovakvom dijagnozom kod kojih je moguće izvesti veoma složenu operaciju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari