Loukosteri i kargo saobraćaj spasavaju "Konstantina Velikog" 1

Ako beogradski aerodrom bude ponuđen na koncesiju, kao što se najavljuje, „Konstantin Veliki“ će biti ne samo najveća, već i jedina srpska vazdušna luka – optimistički je, posle objave da će jedna od najvećih lou kost kompanija na svetu, irski Rajaner, od septembra leteti iz Niša, poručio Vladica Đurđanović, direktor niškog aerodroma. Dolazak ove niskobudžetne kompanije probudio je još jednu nadu u „oživljavanje“ i održivost ovog aerodoma, koji već godinama jedva opstaje, pa ne čudi što je u medijima proglašen pistom sa koje lete samo ptice. Republička i gradska vlast sada nude novu formulu za uspeh – reč je o lou kost kompanijama i kargo saobraćaju, uz unapređenje tehničkih uslova, opremljenosti i organizacije posla na aerodromu. Potpuno se zaboravilo na budžetsko subvencionisanje letova ili nastojanje da sa niškog aerodroma redovno leti nacionalni avio prevoznik, što se predhodnih godina nudilo kao „dobitna kombinacija“.

                       P { margin-bottom: 0.21cm; }

Predstavnici Rajan era, Kjara Ravara i Luis Fernandes, najavili su prošle sedmice da će avioni te kompanije, od 4. septembra, leteti sa niškog aerodroma do Berlina dva puta sedmično (četvrtkom i nedeljom). Oni su procenili da će ova linija doneti niškom aerodromu 30.000 novih putnika godišnje. „Naša kompanija stalno širi tržište i već imamo 84 avio baze u evropskim gradovima, 1.800 linija i 330 letelica. Sa 113 miliona putnika godišnje mi smo najomiljenija niskotarifna evropska avio kompanija“, kažu predstavnici ove kompanije i dodaju da su odabrali Niš zbog veoma niske cene aerodromskih usluga, kao i poslovne procene da će ova linija imati dovoljan broj putnika i da će biti profitabilna. Uspostavljanjem redovne linije Niš-Berlin najavljen je ulazak ovog loukostera na srpsko tržište, a Srbija će biti 32 zemlja iz koje on leti.

Sa niškog aerodroma od maja prošle godine leti još jedna loukost kompanija, koja je pri tom veliki konkurent Rajan era – mađarski Viz er. Ova aviokompanija je već uspostavila po dva leta sedmično – do Bazela i Malmea, a najavljeno je da će od 20. avgusta uspostaviti i liniju do Dortumunda, tri puta sedmično. Sa novom linijom do Dortmunda Viz er je uvećao svoju ponudu sa niškog i beogradskog aerodroma na 14 linija do destinacija u šest država.

– Očekujemo da Rajan er proširi listu redovnih linija sa niškog aerodroma. To je veoma ozbiljna kompanija i nigde ne dolazi za samo zbog jedanog leta. Ako je suditi prema sadašnjem obimu saobraćaja i popunjenosti aviona, a ona je uvek iznad 90 odsto, očekujemo ove godine više od 100.000 putnika. To je pravi put ka održivosti, koju, međutim, ne obezbeđuje samo avio saobraćaj, koji u održivosti učestvuje sa 40 odsto, već i nevazduhoplovni poslovi, sa učešćem od oko 60 odsto. Ali, ako hoćemo da broj putnika na niškom aerodromu dostigne cifru od 300.000, onda država mora da uloži u infrastrukturu i opremanje, što je već počela, i to je dobro – kaže Đurđanović, podsećajući da je svaki aerodrom „motor razvoja“, s obzirom na to da se na svakih 2.000 putnika otvara jedno radno mesto u gradu ili regionu u kojem se on nalazi.

Đurđanović za Biznis precizira da bi niški aerodrom do 2017. godine trebalo da dobije airless uređaje, koji bi trebalo da olakašaju prilaz aviona aerodromu u svako doba dana i po svakom vremenu. To je dobro kao referenca, mada ovom aerodromu, čija je prednost geografski položaj i vidljivost, takvi uređaji „maltene i ne trebaju“. Ovakva prednost niškog aerodroma posebno dolazi do izražaja u zimskom periodu kada se avioni, koji ne mogu da slete na aerodrome u Beogradu, Sofiji i Skoplju, upućuju na nišku pistu.

Potpredsednica Vlade i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Zorana Mihajlović, najavila je prošle godine, nakon dolaska Viz era, da će Vlada Srbije pomoći niškom aerodromu da postane „stecište niskotarifnih aviokompanija u Srbiji“ i dodala da će se u njegovo opremanje uložiti između tri i pet miliona evra. Za sada su stigle dve lou kost kompanije, sa ukupno tri redovne linije, a još nije saopšteno koliki je dosadašnji iznos ulaganja države u „Konstantina“, koji je, inače, uz beogradskog „Nikolu Teslu“ jedini međunarodni aerodrom u Srbiji. Predhodnih godina sa niškog aerodroma već je redovno leteo jedan loukoster, italijanski Vind džet, ali uz subvencije iz gradskog budžeta. Osim Vind džeta, koji je imao redovnu liniju 2009. i 2010. godine, iz Niša je saobraćao još samo crnogorski Montenegro erlajnz, od 2009. do 2013, takođe uz podršku iz niškog budžeta. Uz obrazloženje da je subvencionisanje avioprevoznika na malim i još neodrživim aerodromima „praksa u mnogim delovima sveta“, predhodna lokalna vlast je donela odluku da za svaki let Vind džeta i Montenegro erlajnza grad garantuje 100, odnosno 40 popunjenih mesta, tako da je iz budžeta plaćana „razlika“ do popunjenosti. Prema dostupnim podacima, za ovakve subvencije godišnje je izdvajano više od 1,5 miliona evra, što je bio priličan udar na (ne)veliki niški budžet.

I dalje bez aviona Er Srbije

Niko više i ne pominje da bi sa niškog aerodroma mogli da lete i avioni nacionalne kompanije Er Srbija koja ga već godinama ignoriše, uz uvek identično obrazloženje da „letovi nisu rentabilni i isplativi“. Nacionalni avio prevoznik poslednji put je koristio usluge niškog aerodroma od 2004. do 2007. godine. Prema dostupnim podacima, nacionalni avioprevoznici najčešće lete sa više aerodroma u jednoj zemlji, a po potrebi takve letove „pomaže“ i država, kako bi se doprinelo ravnomernom regionalnom razvoju.

Konkurentni kargo centar

– Radićemo na tome da niški aerodrom preraste u značajan kargo centar. Podsetiću da smo u periodu od 2010. do 2012. godine od države, beogradskog aerodroma i grada Niša dobili sedam miliona evra, ali da uprkos tome nismo uspeli da obezbedimo ni elementarnu opremu, poput one koja podiže teret od najviše sedam tona do visine aviona. Ta oprema je sada naručena i očekujemo je krajem juna. Čim stigne, moći ćemo da se obratimo kargo kompanijama i mislimo da ćemo biti konkurentniji od drugih, pre svega zato što je cena naših aeodromskih usluga niža nego u Beogradu, kargo kapaciteti su rasterećeniji, carinske i špediterske službe su na samom aerodromu, a u prilog nam ide i blizina auto puta i železničke obilaznice – objašnjava Vladica Đurđanović, direktor niškog aerodroma.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari