Sistematizovan pristup bolesniku, dobro uzeta anamneza, klinički pregled i dopunski dijagnostički alati metode su za postavljanje dijagnoze kod pacijenata sa plućnim tegobama.


Jedna od osnovnih dijagnostičkih metoda u pulmologiji je spirometrija. Spirometrija (merenje daha) je metoda za merenje ograničenja protoka vazduha, kao i i njegove reverzibilnosti, merenje volumena i kapaciteta pluća i spada u neinvazivne metode.

Početak merenja se vezuje za 1846. godinu kada je u Engleskoj Džon Hatčison konstruisao prvi spirometar i započeo prva merenja. Danas, sa napretkom tehnologije klasični spirometri su zamenjeni modernim pneumotahografima. Ovi aparati elektronski mere brzinu protoka kroz cev u koju ispitanik duva. Elektronskom obradom podataka dobijaju se precizni podaci traženih parametara, kao i njihova uporedba sa referentnim vrednostima.

Merenja na pneumotahografu mogu biti statička (gde merimo samo volumene koje pacijent izduva) i dinamička (kada se mere volumeni u jedinici vremena). Najčešće se u toku spirometrije kombinuje statičko merenje volumena sa određivanjem volumena izdahnutog vazduha tokom vremena.

Poremećene plućne funkcije mogu biti po opstruktivnom i restriktivnom tipu ili su kombinacija ova dva.

Postoji niz značajnih parametara, ali dva su veoma bitna tokom merenja, a to su forsirani vitalni kapacitet (FVC) i forsirani ekspiratorni kapacitet u prvoj sekundi (FEV1).

Kod dece spirometrija se može uraditi u uzrastu već od 6 godina.

Vrhunac u ispitivanju plućnih funkcija predstavlja telesna pletizmografija. Metoda koja se zasniva na Boj-Marijotovom zakonu. Pomoću telesnog pletizmografa, pored standardnih plućnih parametara, možemo izmeriti otpor u disajnim putevima, provodljivost disajnih puteva, kao i ukupan volumen pluća i grudnog koša. Ova metoda je neinvazivna, a izvodi se tako što se pacijent smešta u staklenu, hermetički zatvorenu kabinu i diše normalno. Promenom zapremina ili pritisaka u komori dobijamo zadate vrednosti plućnih parametara. Metoda je objektivna, bezbedna, ne zamara male bolesnike, a pregled uz punu saradnju deteta traje oko 5 minuta. U KBC „Dr Dragiša Mišović – Dedinje“, u Bolnici za dečije plućne bolesti i tuberkulozu osim telesne pletizmografije, koja se radi na najsavremenijem ultrazvučnom bodipletizmografu, vršimo alergološka testiranja (Prick metodom), ergospirometriju i klasičnu spirometriju.

Bolnica za dečije i plućne bolesti i tuberkulozu prati i proučava stanja u oblasti dečije pulmologije, primenjuje mere prevencije, zdravstveno-vaspitni i preventivni rad sa decom i njihovim roditeljima, mere ranog otkrivanja i lečenja bolesti i rehabilitacije dece do 18. godine, obolelih od specifičnih i nespecifičnih plućnih bolesti. Bodipletizmografija se obavlja u okviru Dnevne bolnice, uz prethodni pregled i zakazivanje od strane dečijeg pulmologa u KBC „Dr Dragiša Mišović Dedinje“. Uz uput i zdravstvenu knjižicu, pregled je besplatan.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari