Foto: Mariano Garcia / Alamy / Profimedia
Srednji paleolit, period koji je trajao između 250.000 i 30.000 godina pre nove ere, izuzetno je važan za arheologe jer obuhvata prvo pojavljivanje modernog čoveka, njegovo širenje po svetu i razvoj brojnih novih oblika kamenih alatki.
U nedavno objavljenoj studiji u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, međunarodni tim istraživača, dokumentovao je prvo potpuno otkriće tehnologije iz srednjeg paleolita u Kini, koja je do sada bila poznata isključivo u Evropi i na Bliskom istoku, prenosi nova.rs.
Do sada se verovalo da su ljudi u Istočnoj Aziji preskočili ovu fazu razvoja. Smatralo se da su dok su Evropljani i Afrikanci osmišljavali napredne alatke, stanovnici Azije koristili najosnovnije oblike alata bez većih promena kroz vekove. Ovo otkriće ruši takva uverenja.
Quina strugači – alat za lovce iz ledenog doba
U Longtan nalazištu na jugozapadu Kine otkrivena je alatka poznata kao Quina strugač – vrsta kamenog alata koja je do sada bila poznata samo iz Evrope i Bliskog istoka. Ovi strugači su masivni, asimetrični i imaju široku i oštru radnu ivicu, idealnu za višestruku upotrebu i oštrenje.
Koristili su se za obradu mesa, kože, drveta i sličnih materijala. Mikroskopske ogrebotine i tragovi habanja na površini alata poklapaju se sa eksperimentalnim testovima koji su pokazali da je oruđe služilo za sečenje i struganje mekih i srednje tvrdih materijala.
U Evropi se veruje da su Quina strugači bili neophodni lovcima koji su se kretali u hladnim, sušnim predelima u potrazi za sezonskom divljači poput irvasa, konja, bizona ili džinovskih jelena. Alatke su im pomagale u obradi plena – ne samo za ishranu, već i za vađenje koštane srži i pravljenje odeće.
Prva ovakva alatka pronađena u Istočnoj Aziji
Tim istraživača iz Instituta za istraživanje Tibetske visoravni i Instituta za kulturno nasleđe iz provincije Junan, uz pomoć naučnika sa Univerziteta u Volongongu u Australiji, otkrio je Quina alate u slojevima zemlje starim između 50.000 i 60.000 godina.
Datiranje pomoću optičke luminiscencije – metode kojom se utvrđuje kada je zrno peska poslednji put bilo izloženo suncu – omogućilo je preciznu analizu starosti slojeva. Time je potvrđeno da su ovi alati korišćeni u isto vreme kada i slične alatke u Evropi, u doba neandertalaca.
Pored toga, analiza polena sa nalazišta pokazala je da su tadašnje klimatske prilike u Longtanu bile hladne i suve, s otvorenim šumskim i stepskim predelima – veoma slične onima u kojima su živeli neandertalci u Evropi.
Evropski stručnjaci za paleolitske alatke pomogli su u analizi i upoređivanju sa evropskim primercima, potvrdivši da se radi o istom tipu tehnologije.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


