Tako je od same velike promocije zajedničke evropske valute mislio dr Jože Mencinger: evro je za EU isto što je bilo bratstvo i jedinstvo za bivšu Jugoslaviju. Sveto pismo o kome nije bilo dozvoljeno ni raspravljati, a kamoli ga dovoditi u pitanje.

Ali sila, ili kriza, ako tako više volite, zakon menja, pa i religijske kanone. Bratstvo i jedinstvo je palo na pitanju ekonomskih i političkih odnosa među republikama u zajedničkoj jugoslovenskoj državi, a pred sam svoj deseti rođendan evro se ozbiljno sapleo i još nije našao ravnotežu pred pitanjem ekonomskih i političkih odnosa među državama Unije.

I u samom srcu Evrope priznaju da su bili svesni da EU od potpisivanja Mastrihtskog ugovora nije bila optimalan monetarni prostor kakav je neophodan za uspešno funkcionisanje zajedničke monete. Pre svega zato što su razlike među članicama evrozone bile tako velike da su za zajedničku valutu bile nepremostive. Ali u dobra vremena se uvek nađe ono što veže i najrazličitije, a najčešće su to pare. Za evropski monetarni prostor to vezivno tkivo tokom protekle decenije bili su jeftini krediti. Kad je njih nestalo, nestalo je i bratstva i jedinstva u Jugoslaviji a i monetarne harmonije u EU.

Rešenje se još traži. Bogata Nemačka smatra da su pravila na kojima je bazirana evropska monetarna unija odlična, samo su evročlanice iz južne Evrope nedisciplinovane. Grčka, pa i Italija, nadaju se, međutim, da će se Nemci urazumiti i saglasiti sa više ekonomske solidarnosti kao jedinom rešenju za opstanak evra. Ono što Nemačka sada reklamira kao fiskalnu uniju, nema sa time nikakve veze. Prava fiskalna unija podrazumeva zajedničku poresku politiku koja omogućava da se velike ekonomske neravnoteže reše većom preraspodelom ukupnog evropskog BDP iz briselske centrale. Jer, evro te neravnoteže nije uspeo da eliminiše, nego ih je još produbio.

Britanski premijer Dejvid Kamerun, ma koliko kritičan prema EU bio, priznaje da Velika Britanija u svetu nešto znači samo preko EU. Većina stručnjaka, međutim, smatra da nije Unija, nego baš zajednička evropska valuta vratila Evropu na svetsku političku scenu. Za deset godina postojanja, evro nije uspeo da potisne dolar kao svetsku rezervnu valutu, ali je ipak postao alternativna svetska rezervna valuta – 26,3 odsto svetskih deviznih rezervi držano je 2010. godine u evrima. Dakle, evro nije uspeo da potisne dolar, a već mu za vratom duva kineski juan sa velikim dugoročnim izgledima da marginalizuje evro i potisne i dolar.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari