Malo je reći da ovogodišnji 9. maj EU obeležava u znaku političkih previranja kao u najkritičnijim momentima Hladnog rata. Geopolitička situacija je složenija na jedan novomilenijumski način, koji je u isto vreme i drastično različit i drastično sličan drugoj polovini 20 veka. Teško je oceniti i da li su okolnosti relaksiranije nego prošle godine, kada su 9. maja marširali i gardisti Vojske Srbije na Crvenom trgu u Moskvi. Jer, Ukrajina dobija viznu liberalizaciju sa EU, ali se istovremeno u odnosima sa Turskom otvara još jedno nepredvidljivo krizno razdoblje.

P { text-indent: 2.5cm; margin-bottom: 0.21cm; direction: ltr; color: rgb(0, 0, 0); line-height: 150%; widows: 2; orphans: 2; }P.western { font-family: „YHelvetica“; font-size: 12pt; }P.cjk { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 12pt; }P.ctl { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 10pt; }A:link { }

Mediji u Beogradu prenose zapadne analize da su Austrija i Nemačka su, kao pre njih Francuska, Belgija ili Italija, postale taoci razvoja političkih prilika, čija je prva faza ispisana prvobitnom glorifikacijom fenomena Arapskog proleća 2011. i 2012, druga proglašavanjem sankcija Rusiji 2014, treća rezigniranim mirenjem sa seobom naroda 2015, četvrta nelogičnim isporučivanjem EU u zavisnost od promenjivog režima u Turskoj. To nije kraj Unije, ali jeste pokušaj isprovociranog napuštanja političkih kategorija 20. veka, smatraju analitičari. U svakom slučaju, sem oveštale fraze da EU više nikada neće biti ista, te da se u dubini nemačke političke scene i zbivanja u partiji Angele Merkel, pripremaju pravci mogućih promena, malo toga se konkretno može reći ovog 9. maja.

Kada je o Srbiji reč, tu imamo zaključke građani nedvosmisleno podržavaju put Srbije ka EU, iako je podrška opala sa 70 odsto pre 8 godina, na sadašnjih oko 50 odsto. Proevropski aktivisti smatraju da je nemoguće da u Srbiji u dogledno vreme vlast formira neka evroskeptična stranka. U tom smislu zanimljive su izjave premijera i lidera SNS Vučića da se evroskeptici u Srbiji ne zavaravaju razmerama krize u EU, te da su i dalje interesi koji drže Uniju na okupu, mnogo jači od onih koji teže njenoj razgradnji. Ali znakovito je i kada se predsednica DSS Rašković Ivić i njena evroskeptična stranka, ne izjašnjava o mogućem kandidatu na predsedničkim izborima u Srbiji 2017. Na kraju, ali ne i kao najmanje bitno, nema ni jasnog odgovora zvaničnog Beograda, šta će se desiti ako se uslovljavanjima Zagreba u pregovorima sa EU, pridruže i zahtevi Sofije i Bukurešta prema Beogradu. Kada je proširenju reč i Srbiji, biće to i dalje sve neizvesna partija karata, koliko god da je iz Brisela stiglo izbornih čestitki i uz sve uzvratne poruke zvaničnog Beograda da evroentuzijazam i dalje nadmašuje evroskepticizam.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari