Izrekao presudu Karadžiću 1

Sudsko veće Haškog tribunala, kojim je predsedavao sudija O Gon Kvon, osudilo je u četvrtak nekadašnjeg predsednika Republike Srpske, Radovana Karadžića, na 40 godina zatvora zbog genocida nad muslimanskim stanovništvom u Srebrenici, zločine u Sarajevu, uzimanje talaca i brojne ratne zločine u sedam bosanskih opština tokom rata u BiH. Članovi Veća, osim O Gon Kvona, bile su sudije Hauard Morison iz Velike Britanije i Melvil Berd iz Trinidada i Tobaga.

Presudu Karadžiću je izrekao upravo južnokorejski sudija O Gon Kvon, koji je svojevremeno bio član i Sudskog veća, koje je vodilo suđenje bivšem predsedniku Srbije i SRJ Slobodanu Miloševiću. Sudija Kvon je, između ostalog, naveo da je Karadžić potpisao Naredbu broj sedam, kojom je naredio da se stvore uslovi besperspektive i nesigurnosti za stanovnike Srebrenice i da je dugoročna strategija uklanjanja bosanskih muslimana i Hrvata poprimila oblike nasilnog uklanjanja.

– Veće se uverilo da je ubijanje bilo sistematsko, a plan je bio da se svi vojnosposobni muškarci eliminišu, naglasio je sudija Kvon, koji još od davne 2001. godine radi kao stalni sudija u Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju. Od 2008. do 2011. obavljao je i funkciju potpredsednika Tribunala, a učestvovao i na suđenju u predmetu „Popović i drugi“ kada je sedam bosanskih Srba optuženo za učešće u zločinima počinjenim u julu 1995. godine nakon pada srebreničke enklave.

Sudija Kvon je uključen u više haških presuda, suđenja zbog nepoštovanja Tribunala, kao i pretpretresnih postupaka tog suda, a član je i Veća za prosleđivanje, koje razmatra da li se predmeti Tribunala mogu proslediti domaćim, odnosno nacionalnim sudovima. Predsedavao je i Većem koje je 2011. godine osudilo lidera Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja na godinu i po dana zatvora zbog nepoštovanja suda, a, između ostalog, vodio je i prvo pojavljivanje bivšeg predsednika Vlade SAO Slavonija, Baranja i Zapadni Srem Gorana Hadžića pred Tribunalom.

Sudija O Gon Kvon rođen je 2. septembra 1953. u Južnoj Koreji. Pre nego što je postao sudija Haškog tribunala, 1979. i 1980. godine bio je sudija u Okružnom sudu u južnokorejskoj prestonici Seulu. Tada je postao pomoćnik pravnog savetnika predsednika Republike Koreje. Na tom položaju je ostao do 1984. godine, a u periodu od 1986. do 1990. bio je sudija Krivičnog okružnog suda u Seulu, i sudija Višeg suda u gradu Daegu.

Bio je, između ostalog, i istražni sudija Vrhovnog suda Koreje, a kada ga je Generalna skupština Ujedinjenih nacija izabrala za sudiju Tribunala nalazio se na mestu predsedavajućeg sudije Višeg suda u Daegu. Presednik Južne Koreje uručio mu je u septembru 2008. orden za građanske zasluge.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari