Normalizacija odnosa Sjedinjenih Država i Kube jedna je od dobrih spoljnopolitičkih odluka po kojoj će ostati upamćen 44. predsednik SAD Barak Obama, uz promenu politike prema Iranu i prekid destruktivnog odnosa prema Bliskom istoku koji je vrhunac imao za mandata njegovog prethodnika.

                       P { text-indent: 2.5cm; margin-bottom: 0.21cm; direction: ltr; color: rgb(0, 0, 0); line-height: 150%; widows: 2; orphans: 2; }P.western { font-family: „YHelvetica“; font-size: 12pt; }P.cjk { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 12pt; }P.ctl { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 10pt; }

Međutim, iza simboličnih slika za vreme Obamine posete Kubi – u koju je, naglašavajući njen istorijski značaj, poveo čitavu porodicu – kriju se najmanje dva problema. Prvi je činjenica da su američke ekonomske sankcije protiv Kube, uvedene pre više decenija, usred Hladnog rata, i dalje na snazi.

U Havani je Obama rekao da je došao da sruši ostatke hladnoratovskog stanja stvari, ali dok god sankcije postoje, stvari se u suštini neće mnogo promeniti. To je tokom posete jasno stavio do znanja i predsednik Kube Raul Kastro, a izveštači iz Havane naglašavali su kako on svog američkog kolegu nije dočekao na aerodromu, niti je Obami na završnom susretu njegovog trodnevnog boravka dozvolio da ga zagrli.

Takođe, predsednika SAD tokom posete nije primio Fidel Kastro. Raulu Kastru nije bilo posebno važno to što Obama nije odgovoran za održavanje sankcija Kubi, već njegovi zadrti republikanski protivnici koji imaju većinu i u Senatu i u Predstavničkom domu američkog Kongresa i onemogućavaju njihovo ukidanje.

Drugi potencijalno veoma veliki problem jeste mogućnost da za novog predsednika SAD u novembru bude izabran Donald Tramp, u početku veoma potcenjivani pretendent republikanaca koji je „neobjašnjivo“ postao favorit na unutarstranačkim izborima za predsedničkog kandidata. S obzirom na njegovu rasističku netrpeljivost prema „Latinosima“ teško je zamisliti da bi on nastavio Obaminu politiku normalizacije odnosa s Kubom.

Za razliku od predsednika Kastra koji je tokom posete naglašavao pitanje sankcija, Obama je „obećavao“ kako će se Kuba promeniti, o čemu svedoče već potpisani prvi ugovori o investiranju američkih firmi. Neizbežna tema – šta bi Obami rekli kod kuće da ju je slučajno izbegao – bila su i ljudska prava, takođe deo očekivanih reformi.

Rečita slika najave tih promena trebalo je da bude (besplatan) koncert Roling Stonsa u Havani, održan u petak pred, prema procenama, i do pola miliona ljudi. Ipak, treba sačekati još malo. Neke stvari se ne menjaju preko noći, naročito posle 60 godina.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari