Polemika između Miodraga Linte i Tamare Kaliterne, vezana za zahteve izbegličkih udruženja Srba iz Hrvatske za nadoknadu materijalne štete i vraćanja imovinskih prava Srba izbeglih iz Hrvatske i, kako g. Linta i navedena udruženja problem proširuju, vraćanje imovinskih prava državljana Srbije koji su do početka raspada Jugoslavije imali imovinu u Hrvatskoj, suštinski dotiče osnovni problem vezan za raspad bivše države.

To je problem gubitništva i nepravde kao najvidljivijoj posledici raspada bivše države, gubitništva na pojedinačnom, individualnom, kao i na kolektivnom nacionalnom nivou. Ako izostavimo krivičnu odgovornost za brojne zločine, koja se kako tako procesuira pred domaćim sudovima i Međunarodnim sudom pravde za bivšu Jugoslaviju, reč je o problemu moralne, političke i materijalne odgovornosti za teške posledice koje su pogodile veliki broj građana i adresa na koje se ispostavlja ta odgovornost, adresa na koje se upućuju zahtevi za sanaciju šteta. A da su najteže posledice i gubitništvo pogodile uglavnom pripadnike manjinskih nacionalnih zajednica, pogotovo na prostorima ratnih dejstava i borbi za teritorije, za državne granice, nema nikakve sumnje. U ambijentu primitivne, takoreći plemenske glorifikacije nacije, nacionalnih država i nacionalističkih homogenizacija, drukčije i nije moglo biti.

Zahtevi koje u ime Koalicije izbegličkih udruženja Srba iz Hrvatske zastupa g. Linta, načelno bi bili sasvim prihvatljivi ako bi se prenebregao čitav kontekst pokretanja ratova u bivšoj Jugoslaviji, odnosno Hrvatskoj. I naročito ako se prenebregne tadašnja politička i vojna masovna zloupotreba Srba, vođena iz Beograda, u ime prekomponovanja avnojevske Jugoslavije po naumu Miloševićeve nacionalističke politike. Ti bi zahtevi imali puni pravni i moralni smisao, ako bi se prenebegao po Srbe katastrofalan politički i vojni koncept nastao u bolesnom nacionalističkom imaginariju, da se stvaraju „srpske zemlje“ na „srpskim etničkim prostorima“, paradržave, kad već ne može biti Jugoslavije po meri srpskog nacionalizma. Upravo je zastrašujuća neodgovornost tadašnje politike iz Beograda i besomučna zloupotreba Srba u Hrvatskoj (kao i u Bosni i Hercegovini), tamošnjim Srbima nanela nepopravljive štete i dovela do njihovog velikog izbeglištva (petsto hiljada iz Hrvatske je politikantsko preterivanje). Zlosrećno otkazivanje tamošnjih autohtonih Srba lojalnosti svojim vekovnim domovinama i stvaranja paradržava, „srpskih zemalja“, zbog veličine greške i njihovih posledica može se smatrati velikim istorijskim porazima srpskog naroda u Hrvatskoj i BiH. Kad je reč o BiH, iluzija sa paradržavom Republikom Srpskom ne menja ništa na značenju, nego samo odlaže suočavanje tamošnjih Srba sa zabludama i veličinom učinjene greške. Umesto da se sa ostalim građanima, narodima, bore za stvaranje demokratskih zajednica u kojima stolećima žive, oni su krenuli u već unapred izgubljene bitke stvaranja vlastitih ksenofobričnih nacionalističkih paradržava.

Nije sporno da je pred kraj prošlog veka radikalizam i nacionalizam zahvatio i druge narode bivše Jugoslavije (ponajviše kao eho nasilničkog memorandumskog ugrožavanja njezinih avnojevskih principa, što je bilo kao sipanje benzina na stare zapretane nacionalističke žarove), kao ni da je hrvatski nacionalizam bio usmeren na Srbe, o čemu piše g. Linta. Samo se ne može prenebregnuti da instalirane vođe i „nacionalni tribuni“ tamošnjih Srba, tada nisu radili na tome da se Srbima mirnim političkim sredstvima obezbede sva nacionalna, verska i građanska prava, uz nespornu lojalnost hrvatskoj državi. Nisu se borili za demokratsku Hrvatsku koja će i za Srbe biti ugodan dom, nego za destrukciju Hrvatske zbog njezinog otpora memorandumskom i Miloševićevom diktatu. I tako su uveli narod u rat i unapred izgubljene bitke. I velike nevolje, između ostalih i imovinske, o čemu sada post festum izbeglička udruženja usmeravaju i vode svoje aktivnosti. Neka vode. I treba da vode. Samo, da bi bili verodostojni, treba gledati na koje će se sve adrese i u kakvom tonu slati takve zahteve. Mogu li u čitavoj akciji oko potpisivanja peticije za nadoknadu ranije stečenih prava, barem kratko spomenuti realan kontekst tragičnih događaja koji su doveli do njihovog izbeglištva, da bi zahtev na adresama na koje je upućen bio verodostojno shvaćen? Uključuje to i odgovornost dobrog dela izbeglica, jer se pristajalo na ratno učešće u neostvarivim pseudodržavnim projektima, tamo gde im nije mesto. G. Linta navodi da ima sto četiri udruženja izbeglih i prognanih Srba iz Hrvatske. Da je pre rata 1991. bilo barem upola manje udruženja Srba u Hrvatskoj, koja bi se mirnim i političkim sredstvima, ne otkazujući lojalnost državi u kojoj stolećima žive bez obzira na brojne probleme, borila za demokratsku Hrvatsku, ko bi im danas imao šta prigovoriti? Niko. Ovako, zalaganje za vraćanje ranije stečenih prava, zbog načina na koji se to radi, gubi na verodostojnosti. Terminološki i metodološki instrumentarij suviše liči na stare matrice, koje su i dovele do problema o kojima je reč. Zahtevi za imovinsku i svaku drugu pravdu su legitimni, ali se ne mogu selektivno vaditi iz konteksta nastanka problema. Jer je to onda politikanstvo. A politikanstvo je i stvorilo probleme.

A ne prenebregavaju kontekst ratova i izbeglištva Srba samo izbeglička udruženja i g. Linta. Naslušaćemo se mi početkom avgusta, kao i svake godine povodom godišnjice Oluje, zvaničnih izjava najviših državnih predstavnika Srbije o zločinačkom karakteru Oluje i Bljeska, vojnih akcija kojima je Hrvatska 1995. uspostavila svoju državnost na celokupnoj svojoj teritoriji. I što se ovde bude više prenebregavao kontekst ratova i previđao doprinos beogradske politike nesumnjivo tragičnim sudbinama velikog broja ljudi, to će se u Hrvatskoj euforičnije obeležavati godišnjice slamanja srpske paradržave i obnove punog državnog suvereniteta. Samo će u građanskim krugovima i Beograda i Zagreba biti upozoravano da se o tragičnim događanjima govori istina i da se ista politički ne zloupotrebljavaju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari