Ovih dana se žustro raspravlja o veronauci i građanskom vaspitanju da li su opravdali svoj cilj uvođenjem u škole ili ne? Da li treba i dalje da ostanu ili ne? Da li dele učenike ili ne? Da li su povećali netoleranciju ili ne? Da li su povećali agresiju, nasilje i zlostavljanje ili ne? Kao i mnoga druga pitanja.

P { text-indent: 2.5cm; margin-bottom: 0.21cm; direction: ltr; color: rgb(0, 0, 0); line-height: 150%; widows: 2; orphans: 2; }P.western { font-family: „YHelvetica“; font-size: 12pt; }P.cjk { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 12pt; }P.ctl { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 10pt; }

Istraživanje koje je urađeno pre 20 godina, pre nego što se veronauka i građansko uvelo u škole, na populaciji učenika 7. i 8. razreda osnovnih škola ukazuje da je 55 odsto učenika želelo da o svojoj veri sazna iz pravih izvora i na pravi način, i da se veronauka uvede u škole, ali pod uslovom da se ne ocenjuje.

Danas, posle 15 godina od kako su ovi predmeti uvedeni u škole nije se ništa bitno promenilo. Učenici su samo sa tim predmetima još više opterećeni, jer su veronauka i građansko vaspitanje sedmi čas, a često se juri i traži učionica gde će da se održi taj čas. Raspored časova je teško napraviti i uskladiti za te predmete, jer u tom vremenskom periodu rade mnoge sekcije, dopunska, dodatna nastava. Jedan broj nastavnika tih predmeta nisu adekvatno obučeni za rad, pa samim tim i predmeti gube na značaju i ne postižu svoj cilj. Nastava tih predmeta mora biti zanimljiva, dinamična, dobro organizovana i pedagoški veoma osmišljena, da bi kao sedmi ili osmi čas bila efikasna i da bi je učenici osećali kao neku vrstu zabave.

Činjenica je da je u poslednje vreme sve više netolerancije, agresije, vršnjačkog nasilja i zlostavljanja među učenicima. Za očekivati je bilo da će sa uvođenjem ovih predmeta ovi problemi nestati ili u znatnoj meri se smanjiti, ali nažalost oni rastu. Bilo bi zanimljivo ispitati kod kojih učenika se više javljaju ovi problemi, kod onih koji pohađaju veronauku ili kod onih koji pohađaju građansko vaspitanje, a kod kojih više preovlađuje tolerancija, međusobno poštovanje, humanost i moralnost ili možda nema razlike, jer su izuzetno jaki neki drugi negativni uticaji.

Što se tiče podele učenika kad je u pitanju veronauka i građansko vaspitanje, nije toliko bitno jer se učenici dele kada su u pitanju i druge školske aktivnosti, sekcije, dopunska, dodatna nastava i to učenicima ne smeta, oni se i posle toga normalno druže.

Dakle, pored svega toga učenici treba da se upoznaju sa svojom verom na adekvatan način, jer bolje je da to saznaju u pravo vreme, na pravom mestu i na pravi način, nego da ih vrebaju razne verske sekte koje imaju dobro razrađene metode. Svakako treba otkloniti i sve propuste i nedostatke koje su se do sada pojavile.

*Autor je specijalista pedagogije

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari