O prekidu vatre moralo se pregovarati i pre nego što su eskalirali sukobi između Izraela i Hamasa. Svako primirje biće verovatno privremeno i neizbežno će ga potkopati snage zahvaljujući kojima i opstaje izraelski oružani konflikt sa Hamasom. I pored toga, uz Siriju, koja je istrošena građanskim ratom i širom bliskoistočnom nestabilnošću, prekid vatre je nužan.

Mnogo toga zavisi od Egipta, koji je u najboljoj poziciji da posreduje u postizanju sporazuma. Kako bi se procenili izgledi svakog diplomatskog napora, neophodno je razumevanje sagledavanja i prioriteta protagonista. Izrael nema sveobuhvatnu politiku prema Gazi. Bivši premijer Arijel Šaron bio je hrabar kada je naredio jednostrano povlačenje iz Gaze i demontiranje tamošnjih izraelskih naselja. No, oboleo je pre nego što su ove mere mogle biti pretočene u veći napor za rešavanje palestinskog pitanja.

Njegov naslednik Ehud Olmert počeo je pregovore o sporazumu o konačnom statusu sa predsednikom Palestinske uprave Mahmudom Abasom. Ali to nije okončalo nasilje koje dolazi iz Gaze, koja je efektivno izdvojena iz Palestinske uprave i deo je protodržave koju kontroliše Hamas. Tokom svog prvog mandata premijer Benjamin Netanjahu odbio je da nastavi pregovore sa Palestinskom upravom pod Olmerovim uslovima i nikada nije ni razmotrio razgovore sa Hamasom. Pristao je da razmeni palestinske zatvorenike za izraelskog vojnika Gilada Šalita, ali za Netanjahua kao i za većinu Izraelaca pregovori sa organizacijom koja se razmeće antisemitizmom i Izraelu odriče pravo na postojanje nemaju smisla.

Sa Netanjahuove tačke gledišta, problem u Gazi nema zadovoljavajuće rešenje. Njegov cilj je da postigne i sačuva mir na granici. Izrael obezbeđuje struju, vodu i prolaz do Gaze, ali i nastavlja blokadu da bi sprečio veći uvoz oružja. Izraelski lideri su bili svesni da Hamas gomila rakete srednjeg dometa, najvećim delom ih krijumčari preko podzemnih tunela na Sinaju, ali i da ga Iran i drugi snabdevaju sofisticiranijim oružjem. Izrael je otkrio da Gaza poseduje dovoljno raketa i projektila da parališe njegov jug. Većina izraelskih gradova bili su meta napada nekoliko puta. Tokom operacije „Liveno olovo“ rakete su udarile opasno blizu Tel Aviva i aerodroma Ben Gurion. Za izraelske lidere bilo je samo pitanje vremena kada će Tel Aviv biti pogođen.

Čini se da su nedavni događaji ohrabrili Hamas. Iako ga je sukob između Irana i njegovih sunitskih rivala i građanski rat u Siriji primorao da olabavi veze sa Iranom i Sirijom, na mnogo načina bila je to prijatna promena. Hamas se oseća sigurnije pored Egipta, kojim dominira njegov matični pokret. Emir Katara je posetio Gazu kao naknadu za Hamasovo „zahlađenje“ u odnosu prema Iranu. Ali Hamas nije sam u Gazi. Veliki izazov njegovoj hegemoniji je radikalniji Islamski džihad i domaći Salafiti i džihadske grupe, od kojih su neke povezane sa radikalnim elementima na Sinaju, što komplikuje odnose Hamasa sa Egiptom. Ove grupe učestalo iniciraju napade na Izrael iz Gaze ili preko Sinaja izazivajući cikluse nasilja.

Pritisak radikalnijih grupa možda je primorao Hamas da i sam u proteklih nekoliko meseci postane agresivniji. Promene u egipatskoj politici imaju sličan efekat: Hamas računa da Izrael možda neće ugroziti svoje ionako krhke odnose sa Kairom pokretanjem kopnene ofanzive.

Hamas je bio iznenađen kada je Izrael ubio njihovog vojnog lidera Ahmeda al Džabarija i uništio veći deo arsenala raketa „fadžr-5“. Odgovorili su udarima na južni Izrael, a lansirali su i nekoliko projektila prema Tel Avivu i jednu prema Jerusalimu. Sirene za uzbunu su se konačno čule u dva velika grada. Kao odgovor na sve, Izrael očigledno priprema veliku kopnenu ofanzivu. U Izraelu nema apetita za drugu operaciju „Liveno olovo“, ali ništa manje od stabilnog dugotrajnog prekida vatre nije prihvatljivo.

Egipatski predsednik Mohamed Morsi želi da obnovi položaj Egipta kao regionalne sile. Igranje uloge mirotvorca bi dobro poslužilo. Ali Morsi žonglira. Optužuje i upozorava Izrael, opoziva egipatskog ambasadora iz Tel Aviva i šalje premijera u Gazu. Ali još nije prešao crvenu liniju.

Autor je saradnik na univerzitetima Tel Aviv i Njujork i na Bruking institutu. Bivši je ambasador Izraela u SAD

Copyright: Project Syndicate, 2012. www.project-syndicate.org

Danas ima ekskluzivno pravo objavljivanja u Srbiji

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari