Čak 30 odsto doktoranada planira da napusti Srbiju po okončanju doktorskih studija, pre svega zbog nepotizma, korupcije i nemogućnost da se zaposle. Razlog za odlazak iz zemlje je i nepostojanje adekvatnih uslova za nastavak istraživanja, kao i finansijska situacija, jer mnogi doktorandi nisu u mogućnosti da izdržavaju sebe i zasnuju porodicu, čak i kada su zaposleni u instituciji u kojoj žele da rade.

– Istraživanje o stanju na doktorskim studijama u Srbiji u 2014. godini, koje je sprovelo udruženje „Doktorandi Srbije“, pokazuje i da više od 80 odsto mladih naučnika smatra da nemaju perspektivu u našoj zemlji. Oko 60 odsto anketiranih nema posao ili misli da će ga teško pronaći.

Pomenuto udruženje slično istraživanje je prvi put sprovelo 2010, sa ciljem da ukaže na probleme sa kojima se susreću doktorandi koji se školuju po „bolonji“. Najnoviji rezultati potvrđuju da je sistem ESPB bodovanja, prema mišljenju polovine anketiranih, loš, što se poklapa sa generalnim trendom napuštanja ili stavljanja po strani, odnosno opcionog bodovanja na univerzitetima iz Zapadne Evrope, navodi se u analizi.

Istraživanje pokazuje i da je samo 27 odsto doktoranada zadovoljno uslovima za istraživački rad, te da su oni u odnosu na prethodno istraživanje pogoršani. I dalje je izražen trend da jedan broj doktoranada nema mentora (13 odsto), a većina ih je na drugoj ili trećoj godini. Mladi naučnici se žale i da se retko sastaju sa mentorom, a posebno zabrinjava da više od četvrtine anketiranih viđaju mentora ređe od jednom mesečno. Ipak, oni koji imaju mentora zadovoljni su komunikacijom i radom sa njim, kao i podrškom za objavljivanje naučnih radova. Skoro četvrtina doktoranada nije zadovoljna koliko im njihovi mentori posvećuju vremena pri izradi doktorske disertacije, dok mentori sedam odsto mladih naučnika uopšte u tome ne učestvuju.

Kao i prethodnih godina i dalje je prisutan trend da se nastava i konsultacije održavaju neredovno, što se negativno odražava na brzinu završavanja doktorskih studija. Oko 43 odsto naučnika smatra da profesori na doktorskim studijama nisu zainteresovani za kvalitet, a taj trend se pogoršava, ako se uporede rezultati iz prethodnih istraživanja. Kvalitetom nastave koju pohađaju zadovoljno je 29 odsto studenata, dok 37 odsto ističe suprotno. Većini anketiranih nije zahtevan uslov da pre odbrane disertacije objave rad u međunarodnim časopisima, a od toga su izuzetak jedino studenti društveno-humanističkih fakulteta, kao i oni koji pohađaju interdisciplinarne programe. 

Samo 26 odsto studenata je reklo da na univerzitetu ili institutu na kojem pohađaju doktorske studije postoje mehanizmi za sprečavanje plagijata, dok 57 odsto ustanova ne koristi programe za njihovo otkrivanje. Zabrinjavajuće je da više od trećine ispitanika tvrdi da su bili pod pritiskom da dopišu autora na svoj rad, a da te osobe nisu učestvovale u njegovoj izradi. Više od 58 odsto doktoranada smatra da u Srbiji postoji ozbiljan problem sa publikovanjem radova u takozvanim predatorskim časopisima.

Studenti se slažu da su bolji odnos sa mentorom, viši materijalni status i veće mogućnosti boravaka u inostranstvu tri najznačajnije stvari koje utiču na kvalitet doktorskih studija.



 

Zabrinjavajuća statistika



Ovogodišnji nalazi ukazuju na još nekoliko zabrinjavajućih podataka: petina ispitanika koji učestvuju u nastavi smatraju da njihovo opterećenje negativno utiče na istraživanje i izradu doktorske teze; srpski doktorandi nemaju dovoljno mogućnosti za studijske boravke u inostranstvu; 74 odsto nije učestvovalo u međunarodnim projektima, a trećina nije objavljivala radove u međunarodnim časopisima ili na konferencijama.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari