Jugoslavija još opstaje u Izraelu 1Suzana Sudar

Jugoslavija još postoji i počiva na čvrstim nogama. Ali, samo u Izraelu, zahvaljujući članovima udruženja Hitahdut Olej EX Jugoslavija (HOJ), koje traje već osam decenija. Hitahdut Olej su osnovali Jevreji iz Jugoslavije useljeni u Palestinu sa ciljem da očuvaju i neguju kulturu, tradiciju, običaje, istoriju, kao i veze sa jevrejskim zajednicama sa prostora nekadašnje domovine. Kao jedan od najvažnijih zadataka koji su sebi postavili bilo je organizovano primanje Jevreja iz Jugoslavije.

– Naši članovi su poreklom sa svih područja bivše Jugoslavije pa je tako naša delatnost usmerena na obeležavanje i negovanje njihove tradicije iz tih krajeva. Najvažnije nam je da održimo kontinuitet zajedničkog druženja i tako priređujemo jugoslovensko veče gde svako donese jela koje su pripremale njihove majke i bake, i uz pesmu i anegdote prisećamo se kako su se nekad slavili praznici u krugu porodice – kaže Miri Derman, predsednica HOJ, udruženja koje i danas predstavlja značaj faktor u životu useljenika, kao i generacija koje su rođene u Izraelu.

Po njenim rečima, uredno organizuju predavanja svojih članova na razne teme, kako iz njihovih profesija tako i na temu sećanja iz stare domovine, priređuju književne večeri i posete kulturnim događajima vezanim za umetnike iz naše sredine, kao i izlete u manje poznate delove Izraela.

– Ono što nam je izuzetno važno jeste obeležavanje značajnih datuma iz zajedničke prošlosti, kao što je 11. mart kada su 1943. godine Jevreji iz Makedonije odvedeni u logor Treblinku. Naravno i Dan Holokausta, nacionalni Dan sećanja, koji je obeležio ustanak u varšavskom getu. Organizujemo posetu do Šume mučenika u Judejskim brdima nedaleko od Jerusalima, u kojoj je zasađeno šest miliona stabala od kojih je naša zajednica posadila 64.000, a svako je nemenjeno za jednog od naših najbližih koji su stradali. Tada se uz prigodan program setimo jugoslovenskih žrtava Holokausta uz prisustvo ambasadora iz svih današnjih država bivše Jugoslavije – objašnjava Derman, koja je rođena u Izraelu a srpski jezik govori zahvaljujući svojim roditeljima dr Andreu Štajnu iz Rume i Veri Pelemen Štajn iz Novog Sada koji su preživeli Holokaust.

Pod okriljem udruženja nastao je i Eventov arhiv, koji ima 10.000 dokumenata sa ovih prostora.

Arhiv je dobio ime po svom osnivaču Jakiru Eventovu (Drago Štajner, 1902 – 1984) i u njemu se nalaze fotografije, brošure, knjige, dokumenta, članci odnosno sve informacije vezane za Jevreje sa područja današnjih zemalja nastalih raspadom Jugoslavije.

Biblioteka sadrži oko 1.400 knjiga čiji su autori Jevreji ili su tematski vezani za jevrejski narod sa jugoslovenskih prostora. Dokumenti i knjige su na srpskohrvatskom, slovenačkom, makedonskom, italijanskom, mađarskom, jidišu, ladino i drugim evropskim jezicima. Redovno primaju mesečne časopise iz Beograda, Zagreba, Sarajeva i drugih gradova koje publikuje jevrejska zajednica. Takođe, poseduju mnogo materijala vezanog za Holokaust, ali i dosta podataka o istoriji i životu Jevreja bilo da žive u Izraelu, Americi, na području Evrope, a potiču sa područja Jugoslavije.

Prvo je Eventov arhiv delovao pod pokroviteljstvom udruženja Jevreja iz Jugoslavije a danas je deo Arhiva jevrejske dijaspore koja pripada Nacionalnoj biblioteci u sklopu Hebrejskog univerziteta. Ovde radi oko 90 volontera, među kojima je i Edi Mišić (66), rodom iz Splita koji se kao diplomirani ekonomista pre 35 godina doselio u Izrael.

– Osim dobre volje potrebno je znanje hebrejskog, srpskohrvatskog i makedonskog jezika a neki od volontera znaju i jezike manjina koje su živele na prostoru Jugoslavije – kaže Mišić, koji se aktivirao u arhivu po odlasku u penziju i dodaje da je posao izuzetno zanimljiv jer susreće osobe koje je nekad lično poznavao ali ih je vreme i prostor razdvojio.

– Kao i one koje su proživele Holokaust, kojima su ostala sećanja, fotografije, knjige, pisma i ljude koji su tražili svoje pretke, zaboravljene i nepoznate pojedinosti iz života svojih roditelja. Kada se završi radni dan, tek onda shvatim koliko je još ostalo pred nama da uradimo. Taj posao nikad neće biti završen i to je prava srž arhive koji prikupljamo.

Arhiva je veoma dobro i stručno sređena, a za to je zaslužna i Etelka Eventov, supruga osnivača Jakira Eventova, koja je završila kurs za arhivara.

– Na nama je da taj nivo održimo. Nedavno smo započeli digitalizaciju podataka a cilj nam je da sačuvamo što više materijala i omogućimo njegovo brzo i lako pretraživanje – kaže Zvezdana Dana Finci (68), koja se u Izrael iz Jugoslavije doselila 1973. godine i tipičan je primer deteta vojnog lica – rođena je u Ljubljani, detinjstvo je provela u Kamniku i Kruševcu, a mladost u Beogradu.

Danas svako ko se interesuje za teme vezane za Jevreje iz bivše Jugoslavije, upućen je na ovaj arhiv. Njegovi najčešći posetioci su istoričari, a posebno potomci koji traže podatke o rodbini ili prijateljima jer mnogi nisu prenosili svoja teška i tužna sećanja na decu koja sada u starijem dobu žele da doznaju nešto više o svojim roditeljima.

Hitahdut Olej publikuje i list „Most“ koji izlazi šest puta godišnje i daje prostor članovima da objave tekstove o prošlosti i sadašnjosti, kao i priliku da trajno zabeleže razne vesti, od zajedničkih do onih porodičnih a koje se odnose na srećne i tužne trenutke.

– Započeli smo i dva vrlo ambiciozna projekta. Jedan od njih je upravo ova proslava osam decenija našeg udruženja koje će se održati u jednom od mnogih naselja koje su osnovali Jevreji iz tadašnje Jugoslavije, a drugi je dokumentarni film o Holokaustu u Jugoslaviji gde ćemo kroz svedočanstva preživelih i tumačenja istoričara opisati tragediju Jevreja u kojoj je stradalo 82 odsto naše zajednice – zaključila je Miri Derman i dodala da je HOJ neprofitabilna organizacija čiji je jedan od najvažnijih ciljeva da se mladima koji su rođeni u Izraelu približi istorija i kulturna baština Jevreja iz nekadašnje Jugoslavije.

Proslava u ponedeljak

Članovi HOJ-a 30. maja organizuju proslavu svog 80. rođendana. Proslava će biti održana u mošavu Kidron, a tema će biti „Po čemu je blagoslovena alija iz jugoslovenskih zemalja kroz generacije“. Svi će poneti stare slike i dokumenta i hranu s ukusom i mirisom Jugoslavije. Uz priču i pesmu evociraće uspomene na zajedničku prošlost.

Sećanje na žrtve Holokausta u Srbiji

U toku našeg boravka u Izraelu, članovi Hitahdut Olej organizovali su predavanje dr Olge Manojlović Pintar, više naučne saradnice Instituta za noviju istoriju Srbije, na temu Holokausta u Jugoslaviji.

– Nakon raspada Jugoslavije i ratnih tragedija devedesetih godina prošlog veka, došlo je do istorijske revizije i korišćenja činjenica sa ciljem da se legitimišu politički stavovi postjugoslovenskih elita u novoformiranim nacionalnim državama. U takvoj složenoj političkoj i društvenoj situaciji sećanja na Holokaust i njegove žrtve su izbledela. Ipak, poslednjih godina pratimo promene po tom pitanju. Nekoliko lokalnih inicijativa i državnih projekata svedoče o sporim, ali veoma važnim koracima koji obnavljaju sećanje na užase holokausta, ali i na vekove zajedničkog života. Ovim predavanjem sam želela da jevrejsku zajednicu u Izraelu upoznam sa današnjim diskusijama i naporima koji se čine u Srbiji da se zaboravljeno mesto logora Staro sajmište transformiše u Memorijalni centar, kao i da se oda dužna počast žrtvama Aušvic Birkenau logora – rekla je za „Danas“ istoričarka Olga Manojlović Pintar.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari