Tiranija većine nije demokratija 1Foto: Medija centar

Iz Komšićeve studije proističe da decentralizacija, regionalizacija i autonomije ne dezintegrišu društvo već suprotno, integrišu ga na najbolji način, jer pospešuju takmičarski i konkurentski duh. Najbolje su integrisane političke zajednice u kojima se interesi usaglašavaju i u kojima se niko ne oseća podređenim ili čije se mišljenje, projekti i iskustva uvažavaju. Zdrava integracija počiva na visokoj saglasnosti različitih i drugačijih. U okolnostima gde se susreću razlike omogućava se proširenje sadržaja života, ali i produbljenje u ljudskim odnosima. Sve to vodi ka bogatstvu jednog društva i države – naveo je profesor Fakulteta političkih nauka Čedomir Čupić govoreći juče u Medija centru na promociji knjige profesora Jovana Komšića „Demokratsko upravljanje kulturološkim različitostima – Vojvodina u svetlu evropskih iskustava“.

                       P { text-indent: 2.5cm; margin-bottom: 0.21cm; direction: ltr; color: rgb(0, 0, 0); line-height: 150%; widows: 2; orphans: 2; }P.western { font-family: „YHelvetica“; font-size: 12pt; }P.cjk { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 12pt; }P.ctl { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 10pt; }A:link { }

Čedomir Čupić je naglasio da autor knjige ispravno upozorava da je racionalan, efikasan i društveno koristan demokratski institucionalni inženjering moguće praktikovati metodom pokušaja i pogrešaka.

– Kada je u pitanju regionalizacija, postoji veliko nerazumevanje i podozrenje. Ustavna rešenja povezana sa autonomijom Vojvodine su, prema Komšiću, vazalnog karaktera. Autonomija u Ustavu je rezultat međupartijskih kompromisa u kojem su došli do izražaja sebični interesi političke klase i etnocentrične politike i ideologije koja stalno podstiče i potpiruje strahove od regionalizacije Srbije. Politička klasa u Srbiji ne shvata prednosti koje omogućava decentralizacija i afirmacija autonomije Vojvodine – rekao je Čupić.

Sociolog kulture profesor Ratko Božović naveo je da se Komšićeva knjiga pojavila sa razlogom.

– Multikulturalizam na Balkanu nije moguć. U tom smislu, naša zemlja poput ostalih postkomunističkih nije rešila pitanje kulturnih različitosti. Čak je to pitanje doživelo jednu dezintegraciju. I to se mora popravljati hitno, ako već i nije kasno – naveo je Božović.

On umesto termina „multikulturalizam“ preferira „interkulturalnost“, smatrajući da je prikladniji za naše prilike.

– Ovaj naš teren može slikovito da se posmatra kao kutija dragulja u kojoj svaki sija svojom posebnošću, a onda imamo jedan najveći dragulj koji hoće da zaseni sve ostalo – kazao je Božović. Prema njegovim rečima, uzajamna tolerancija i jednakost među etničkim grupama ne sme biti isključivo formalne prirode i napominje da dijalog, saradnja i aktivna tolerancija moraju da budu uspostavljene kao vrednost svih vrednosti.

Vladimir Goati, politikolog i predsednik Transparentnosti Srbija, smatra da vladavina većine u multikulturnom društvu sama po sebi često ume da bude nedovoljna, a ponekad i pogrešna. Prema njegovim rečima, ukoliko vladavinu većine ne prati i poštovanje manjine, ona često ume da se završi terorom većine.

– Ako bi manjina prihvatila demokratiju kao vladavinu većine, oni bi bili večiti gubitnici u demokratiji – rekao je Goati.

Autor, profesor Jovan Komšić je podsetio da se devedesetih godina, kada su svi sricali azbuku demokratije, nametnula ideja većinske demokratije koja je rušila kao stampedo tako da ni kamen na kamenu nije ostao od nekih alternativnih ideja.

– Tada se mislilo da većina poseduje istinu, i da je većina jednako demokratija. Ja sam tragao za argumentacijom u prilog demokratije a protiv tiranije većine – kazao je Komšić. Prema njegovim rečima, devedesetih godina naše društvo se u političko-etičkom smislu vratilo na princip urođeničke politike crtanja granica sa maksimom nemogućnosti zajedničkog života.

– Ako se kulturno stado socijalnim inženjeringom homogenizuje onda se gradi država po principu „ne može da se napravi omlet bez nekoliko razbijenih jaja“. Ta razbijena jaja na ovim prostorima predstavljaju između 180 do 200.000 mrtvih, plus milioni raseljenih sa strahom od demokratije i dijaloga – naveo je Komšić. On je dodao da nije preveliki optimista povodom mogućnosti da zrno razuma koje ova knjiga predstavlja nikne u našem društvu u predvidivoj budućnosti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari