Grad Kragujevac će uskoro, kao što je naš list u više navrata i najavljivao, da preuzme vlasništvo nad najstarijom agrarnom naučnoistraživačkom ustanovom u Srbiji i na Balkanu, kragujevačkim Centrom za strna žita koji je od osnivanja 1898. bio pod ingerencijom države.

Kragujevačko Gradsko veće je prošle nedelje odlučilo da sa oko 80 miliona dinara iz gradskog budžeta subvencioniše Centar, a tim novcem će najpre, kako je rečeno, biti isplaćene zaostale zarade zaposlenima u toj ustanovi, kojima se duguje po 28 plata, i koji su u generalnom štrajku od marta prošle godine. Zaposleni, između ostalog, zahtevaju i konačno rešavanje statusa.

U rukovodstvu Kragujevca tvrde da su se resorna ministarstva i republičkaDirekcija za imovinu saglasila da grad preuzme Centar za strna žita, te da se čeka da Vlada Srbije na jednoj od narednih sednica to potvrdi zaključkom, čime će biti stvoreni formalno-pravni uslovi da Grad potpiše ugovor o preuzimanju osnivačkih prava nad tom ustanovom.

– Naša je namera da zadržimo sva prava i licence koje Centar poseduje, a odnose se na sorte koje su razvijali. Ne planiramo da gasimo njihovu naučnoistraživačku delatnost, već smatramo da treba da je zanovimo. Međutim, paralisani smo obavezama Centra koje u ovom trenutku iznose oko milion i po evra i koje ćemo polako izmirivati. Grad će preuzeti zemljište kojim je Centar raspolagao i na toj lokaciji ćemo praviti novu industrijsku zonu na ulasku u grad. U tom slučaju, svi će biti na dobitku, a zaposleni će konačno početi da primaju zaostale zarade – kaže gradonačelnik Kragujevca Radomir Nikolić.

U sindikatu Centra za strna žita potvrdili su našem listu da s izvesnošću očekuju da će Vlada na jednoj od narednih sednica, možda već i na prvoj sledećoj, da verifikuje promenu vlasnika nad tom ustanovom koja bi, osim očuvanja dosadašnje delatnosti, trebalo da postane i regionalni centar za razvoj poljoprivrede u centralnojSrbiji.

Izgledni opstanak i dalji razvoj kragujevački Centar ponajviše može da zahvali borbi zaposlenih, koji su u minulih desetak godina, podsetimo, organizovali brojne štrajkove i proteste, od kojih je najpoznatiji onaj iz oktobra 2009, kad su javno spalili svoje doktorske, magistarske i ostale diplome, zvanja i priznanja u znak protesta što država ništa ne preduzima da pomogne jednoj od najuglednijih agrarnoj naučnoistraživačkoj ustanovi u Srbiji.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari