"Beopetrol" je bukvalno kupio samog sebe 1

„Lukoil“ je kupio „Beopetrol“ 26. septembra 2003. godine za 117 miliona evra.

P { margin-bottom: 0.21cm; }

Kupac je preuzeo obavezu da u „Beopetrol“ investira 85 miliona evra, i sprovede socijalni program u iznosu od 8 miliona evra. Kupac je takođe morao da obezbedi bankarsku garanciju. On je to i učinio, ali samo na iznos od 41 milion. Agencija je ovo prihvatila. A onda je „Beopetrol“ „Lukoilu“ pozajmio 105 miliona evra da bi „Lukoil“ mogao da ga kupi sa rokom otplate od 25 godina. Ovo je bilo potpuno suprotno cilju privatizacije. Društvena preduzeća su se prodavala jer su ostala bez obrtnog kapitala i sredstava za investiranje. Ako je „Beopetrol“ imao dovoljno sredstava da investira, nije bilo neophodno da bude privatizovan. „Beopetrol“ je bukvalno kupio samog sebe. Nadležni službenici Agencije za privatizaciju morali su da zaštite „Beopetrol“, tj. spreče „Lukoil“ da dobije „Beopetrol“ za džabe.

Ovo, međutim, nije bilo sve. Agencija je takođe propustila da kontroliše investicije na koje se obavezao „Lukoil“, tako što je investicijom smatrala avansna plaćanja koja je izvršio „Lukoil“ prema dobavljačima bez uvida u to da li su plaćanja rezultirala konkretnom radnjom. Recimo, „Lukoil“ je platio preduzeću „Iconex-con“ d. o. o. 32 miliona evra na ime rekonstrukcije 132 benzinske pumpe. Agencija nikada nije proverila da li je „Iconex-con“ zaista rekonstruisao sve pumpe po navedenoj ceni, već je prihvatila da je investicija izvršena na osnovu fakture koja potvrđuje avansno plaćanje „Iconex-conu“. Avansno plaćanje je, međutim, irelevantan podatak ako želite da znate da li je kupac izvršio investiciju. Ovakvo tretiranje investicija takođe je u suprotnosti sa međunarodnim računovodstvenim principom (tzv. matching principle) po kome se prihodi priznaju na osnovu fakturisanja realizacije. Neki posao može da bude završen tek kada je proizvod isporučen, a usluga realizovana tako da se kupcu ispostavi izlazna faktura, a prihod smatra zarađenim. Drugim rečima, investiciono ulaganje je ono što je urađeno, a ne dokument kojim se pokazuje da je nešto plaćeno unapred. Ovako izvršena „kontrola“ kupčevih obaveza ostavljala je puno prostora za korupciju. Ja platim vama 32 miliona da nešto uradite za mene. Vi uradite posao za 20 miliona, a ostatak od 12 miliona podelimo. Državi prijavimo da smo investirali onoliko koliko je traženo. Sve su ovo morali da kontrolišu i spreče službenici Agencije za privatizaciju. U ovom slučaju, Siniša Mali, koji je tada bio šef direkcije za tenderske prodaje. Godinu dana kasnije, Siniša Mali postavljen je na mesto direktora za investicije u „Lukoilu“.

Rad Agencije takođe je bio netransparentan. Kada je Savet za borbu protiv korupcije 2013. godine tražio od agencije ugovor o zajmu koji je „Beopetrol“ dao „Lukoilu“, nije mogao da ga dobije.

Ovakva netransparentnost i neodgovornost vukla se godinama. O agenciji više niko nije vodio računa. Niko nije ni znao da se u agenciji za 12 godina promenilo sedam direktora. Posle Vide Uzelac, koja je penzionisana 15. maja 2014. godine, postavljena su do februara 2016. godine još dva v. d. direktora Agencije. Vida Uzelac je bila osmi rukovodilac agencije. Kada je prvi put ušla u agenciju, zaposleni su bili prepadnuti. Vida je bila poznata od ranije kao vrhunski profesionalac sa dugim radnim iskustvom u državnoj službi. Vida Uzelac je bila jedan od direktora Zavoda za obračun i plaćanja, bivše Službe društvenog knjigovodstva (SDK), koji je ukinut 2003. godine. Ova služba raspolagala je velikim novcem jer su preko nje išla sva plaćanja za plate koja nisu mogla da „legnu“ na račun ukoliko istovremeno ne bi bili plaćeni doprinosi. Kada je služba ukinuta i kada su plate počele da se plaćaju preko komercijalnih banaka, počela su masovna neuplaćivanja penzionog osiguranja. Mnogi ekonomisti i danas tvrde da SDK nije trebalo ukidati. Posle 2000. godine napravila je Centralni registar za hartije od vrednosti, Depo i Kliring hartija od vrednosti, i dovela ih na zavidan nivo profesionalizma. Sa Vidom je jedna stvar bila sigurna – u agenciji više neće moći da se hvataju krivine. Mnogi zaposleni su mislili da će Vida Uzelac sve da ih smeni, što nije bilo posebno iznenađujuće s obzirom na to da je i pre njenog dolaska policija neprekidno bila u agenciji, istražujući sporne privatizacije iz prethodnog perioda.

P { margin-bottom: 0.21cm; }

Nastavlja se

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari