Pod sloganom „Ima neka trajna veza“, ovih dana se u Crnoj Gori privodi kraju Ex-Yu Fest 08, koji je u pet gradova prikazao najaktuelnija ostvarenja produkcija zemalja bivše Jugoslavije. Ex-Yu Fest je u Crnogorskom narodnom pozorištu u Podgorici otvorio film Emira Kusturice „Zavet“, nakon čega je Festival preseljen u prestonički bioskop „Kultura“, kao i u lokalne bioskopske sale u Kolašinu, Kotoru, Beranama i Tivtu.

Pod sloganom „Ima neka trajna veza“, ovih dana se u Crnoj Gori privodi kraju Ex-Yu Fest 08, koji je u pet gradova prikazao najaktuelnija ostvarenja produkcija zemalja bivše Jugoslavije. Ex-Yu Fest je u Crnogorskom narodnom pozorištu u Podgorici otvorio film Emira Kusturice „Zavet“, nakon čega je Festival preseljen u prestonički bioskop „Kultura“, kao i u lokalne bioskopske sale u Kolašinu, Kotoru, Beranama i Tivtu. Program revije filmove ex-yu prostora, bez takmičarske konkurencije, činili su filmovi „Hadersfild“ Ivana Živkovića, „Odbačen“ Miše Radivojevića i „Belle Epoque“ Nikole Stojanovića iz Srbije u selekciji Milana D. Špičeka, kao i filmovi iz Makedonije „Tajnata knjiga“ Vlada Cvetanovskog, iz Slovenije „Ruševine“ Janeza Burgera, iz Hrvatske „Moram spavat anđele“ Dejana Aćimovića i iz Bosne i Hercegovine „Teško je biti fin“ Srđana Vuletića i „Živi i mrtvi“ Kristijana Milića, inače sveži pobednik takmičarskog programa Festa – „Evropa van Evrope“. Festival će biti okončan radovima Steva Lepetića, prvog crnogorskog filmskog snimatelja, a najavljena ekskluzivna projekcija novog filma Ljubiše Samardžića „Bledi mesec“, nažalost je izostala, jer radna verzija filma još nije privedena kraju. Prvi put, nakon dugogodišnje uspešne saradnje, izostala je revija filmova sa Festa zbog, kako su istakli organizatori, sve učestalije piraterije.
Prisustvo velikog broja autora na Festivalu, iskorišćeno je za organizaciju okruglog stola posvećenog sudbini filma na ovim prostorima, sa akcentom na produkciju kratkometražnog i dokumentarnog filma. O činjenici da je nova tehnologija donela i mnoge probleme u shvatanju forme dokumentarnog filma, govorio je jedan od naših najznačajnijih dokumentarista Vladimir Perović, koji tvrdi da mnogi filmovi koji se definišu kao dokumentarni zapravo to nisu. „Većina tih dokumentarnih filmova su zapravo reportaže. Mi o dokumentarnom filmu znamo najviše iz stranih produkcija, gde se isključivo insistira na kreativnom, odnosno na poetskom dokumentarnom filmu“, kaže Perović. Prema njegovim rečima, na našim prostorima je zamrlo interesovanje za dokumentarni film i da se zato duže televizijske reportaže „švercuju“ kao dokumentarci. Kao reditelj na ugašenoj BK televiziji, Perović je insistirao na kreativnom dokumentarcu i uspeo da proizvede nekoliko filmova. Sada isto radi na TV Vojvodini, koja jedina neguje tu formu. „Apelujem na javne servise da se okrenu dokumentarnom prostoru“, naglasio je Perović, ističući da će ovaj apel verovatno stići samo do „gluvih ušiju“, jer iz iskustva zna da je sudbina filma u neprestanom ubeđivanju ljudi koji rade na televiziji i neminovnom iscrpljujućem traženju sredstava za rad. Perović inače privodi kraju svoj novi film „Žeđ kamenog mora“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari