Iako pomalo u senci velikih evropskih gradova Budimpešte, Beča i Praga, Bratislava sa svojih 400.000 stanovnika je po veličini i geografskoj poziciji optimalno mesto za život. Ovaj grad nije, kao velike evropske metropole, preplavljena turistima. U centru zaista može da se oseti duh i Slovaka i Bratislave. Nema gužvi, brzine i tenzije koju mi često vidimo i osećamo u Beogradu.


Bratislava je tačka u kojoj se ukrštaju južnjački i slovenski duh otvorenosti, neposrednosti, boemskog života, ali u kojoj se oseća i prisustvo standarda i reda zapadnih država. S prosečnom platom od preko 1.000 evra i cenama značajno nižim nego u Beogradu, život u Bratislavi ima sasvim drugačiju dimenziju u odnosu na onu na koju smo mi navikli. Nakon uvođenja evra u Slovačkoj nije došlo do naglog skoka cena kao što je bio slučaj, na primer, u Austriji ili Nemačkoj. Da se u Bratislavi lagodnije živi može se primetiti i na ulici, u gradskom prevozu, u restoranu…

Retko se sreću namrštena lica, čuje vika ili vidi bezvoljno otaljavanje posla. O ovome svedoči i jedan naš zemljak rodom iz Beočina koji se doselio u Bratislavu pre dve godine. Radi u poznatoj piceriji, nedavno se oženio, a na osnovu plate koju prima u piceriji ove godine će uzeti stambeni kredit.

Ljubitelji pivnica, boemskog života i kafana u Bratislavi nemaju razlog za brigu. Ima ih na svakom koraku, a može se dobro pojesti i popiti za 10 evra. I dok kod nas večera za mnoge predstavlja luksuz, u Bratislavi se može videti društvo iz srednje škole koje za svoj džeparac može da priušti sebi večeru i piće, na primer, u popularnoj Češkoj pivnici. Upravo i ovo svedoči o jednoj racionalnosti koja manjka na našim prostorima. To što su se Češka i Slovačka razveli, Slovacima uopšte ne smeta da imaju Češke pivnice, piju češko pivo i imaju zajedničku Češko-slovačku razvojnu banku.

Iako ne često pominjanja kada se govori o dobrom životu, niti se Slovačka uzima za uzor životnog standarda, ova zemlja i te kako može biti dobar primer. Stoga bi za Srbiju, za početak, trebalo da bude zadovoljavajući cilj dostići bar Slovačku. A da bi se učilo od drugih valja se sa njima i družiti.

Da je Slovačka zemlja koja je ozbiljno ušla u reforme i uvođenje reda svedoči i železnički prevoz. Vozovi su brzi i udobni, a onaj koji je krenuo iz Praga, a stigao u Bratislavu i Budimpeštu tačno u minut, nije ni sa zakašnjenjem uspeo da stigne do Beograda. Morao je da stane u Novom Sadu zbog kvara na pruzi, koji je, inače , trajao prethodnih deset dana. Gospoda koja upravljaju našom železnicom nisu se pobrinula čak ni da organizuje adekvatan prevoz do Beograda. Domaći putnici su uglavnom alalili još 600 dinara i prešli u autobus. Međutim, ostali su mladi strani turisti potpuno zbunjeni usred mraka ne shvatajući šta se dešava. Ovi mladi ljudi odneće tako ovakve prve utiske o Srbiji.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari