Protestom 9. marta započet je decenijski otpor ratu, teroru, zločinima i etničkim čišćenjima, ocenjuje u izjavi za Danas Vuk Drašković, predsednik Srpskog pokreta obnove, povodom 25. godišnjice prvih masovnih demonstracija protiv režima Slobodana Miloševića.

Protest je 9. marta 1991.organizovao Srpski pokret obnove, a „juriš“ – komandu, koju je Vuk Drašković sa terase Narodnog pozorišta u Beogradu uputio okupljenim građanima, postala je paradigma otpora zločinačkom režimu Slobodana Miloševića i jedan od najznačajnijih događaja u novijoj istoriji Srbije. Lider SPO Vuk Drašković pozvao je 16. februara 1991. godine na proteste u Beogradu zbog propagandnog i huškačkog izveštavanja Televizije Beograd, tada prozvane TV Bastiljom.

„Deveti mart je važan istorijski datum, pokretač i simbol teških borbi za Srbiju na zapadu, za evropsku Srbiju, koje nisu završene i koje još traju. Devetogmarta 1991. godine nismo srušili režim Slobodana Miloševića, jer je većinska Srbija bila uz njega i podržavala politiku mržnje, rata i razbijanja države“, napominje za naš list Vuk Drašković.

Prema rečima našeg sagovornika, Miloševićev režim je ipak toga dana uzdrman, a kasnije su ga, kako kaže, oborili junaci 9. marta.

„Taj protest i njime započet decenijski otpor ratu, teroru, zločinima i etničkim čišćenjima, spasao je ugled Srbije u očima demokratskog sveta. Taj datum je i danas simbol otpora sve snažnijim retrogradnim snagama koje nastoje da nas vrate u tragične devedesete godine. Učesnici tih demonstracija su i danas, ma gde da žive, svetlo lice Srbije i garancija da nazad neće moći“, zaključuje Vuk Drašković u izjavi za Danas.

Pre dvadeset pet godine, Slobodan Milošević izveo je na ulice tenkove kako bi suzbio građanski protest usmeren protiv njegove vlasti. Više desetina hiljada ljudi izašlo je na ulice sa zahtevima za smenom čelnih ljudi Televizije Beograd. Tražene su ostavke tadašnjeg direktora državne televizije Dušana Mitevića i urednika Slavka Budihne, Predraga Vitasa, Ivana Kriveca i Sergeja Šestakova.

„Četvrt je veka od 9. marta 1991. Ogromna većina mladih ljudi u današnjoj Srbiji bili su tada deca ili nisu bili ni rođeni, pa ne znaju značaj toga dana. SPO organizovao je i predvodio velike demonstracije u Beogradu, zahtevajući oslobađanje ratnohuškačke televizije Srbije. Hteli smo da sprečimo rat u tadašnjoj Jugoslaviji i da putokaze u budućnost usmerimo ka Evropi i Zapadu. Režim Slobodana Miloševića napao nas je sa hiljadama policajaca, bornim kolima, konjicom, bombama suzavca, vodenim topovima, vatrenim oružjem. Dvoje ubijenih, stotine povređenih i ranjenih. Na demonstrante su upućeni i tenkovi vojske“, saopštio je juče SPO.

Kako se navodi, ubrzo posle 9. marta, „gurnuti smo u strašni bratoubilački rat i razbijanje države“.

„Celu jednu deceniju, proevropska Srbija borila se protiv poretka smrti, terora, zločina i međunarodne izolacije Srbije. Deveti mart postao je zastava otpora. Danas, petnaest godina posle pada toga režima i četvrt veka od 9. marta, umnožavaju se programi o vraćanju Srbije u tragične devedesete godine prošlog veka. Meta propagande protiv evropske budućnosti Srbije su, uglavnom, mladi koji ne pamte godine najvećeg stradanja i poraza našeg naroda i države“, ističe se u saopštenju SPO.


„Mladi su ginuli“

„Pre četvrt veka, na programima i parolama borbe protiv „antisrpskog Zapada“, prvenstveno je omladina Srbije mobilisana za svoju pogibiju i nesreću, a propagandisti smrti su se bogatili i sticali krvave počasti. Ništa slično više ne sme da se ponovi. Deveti mart je i pamćenje i opomena“, ističe se u jučerašnjem saopštenju SPO.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari