Iskusni diplomata Feodor Starčević, od pre tri godine stalni predstavnik Srbije u sedištu Ujedinjenih nacija, proslavio je nedavno 70. rođendan (Split, 1942). Imajući u vidu tekuća dugotrajna postizborna pregrupisavanja i podelu resora u Beogradu, i dalje se, na neodređeno vreme, produžava njegov mandat u Njujorku – mada, uzgred budi rečeno, svojevremeno već i započet određenim nedoumicama u vezi sa zakonskom odredbom o starosnom limitu za odlazak u penziju.

U međuvremenu, za nastavak i objašnjenje ove dalje priče potrebno je vratiti se unazad negde godinu dana. U vreme kad je u nadležnom beogradskom kabinetu počela da se intenzivno planira priprema diplomatske invazije Srbije na rotirajuću, jednogodišnju poziciju predsedavajućeg sledećeg 67. zasedanja Generalne skupštine (septembar 2012-2013). A sve to u funkciji jedne šire i simultane operacije na svim dostupnim međunarodnim frontovima – poznate pod šifrom „odbrana srpskog Kosova“.

Kao naš kandidat za tu funkciju figurirao je u tom početnom periodu upravo Starčević. Prema tadašnjim procenama, to je bilo apsolutno u skladu s mestom i ulogom Srbije na međunarodnoj sceni, kao i sa Starčevićevim ugledom među kolegama u svetskoj organizaciji. A, isto tako, imajući u vidu uobičajenu praksu da se na tu protokolarnu funkciju delegiraju diplomate sa određenim UN iskustvom – jer je to mesto bez mogućnosti uticaja na donošenje konkretnih odluka, što se obavlja isključivo u Savetu bezbednosti.

I sve je to tako išlo i intenzivno se pripremalo – u Beogradu i Njujorku, a diskretno i u Moskvi. I to bez obaziranja na činjenicu da se Srbija još 2008. pridružila grupaciji od 26 istočnoevropskih zemalja u UN, koja se već dogovorila da kandidat tog regiona za mesto predsedavajućeg Generalne skupštine, od septembra 2012, bude ambasador Litvanije Dalijus Čekulis.

A onda je, početkom ove godine, inicirana nova kombinacija u kadrovskoj kuhinji tadašnje vladajuće DS. Starčevićevo ime nestalo je sa skenera, da bi njegov šef Vuk Jeremić iznenada bio lansiran kao kandidat Srbije za najviši administrativni položaj u GS UN.

Poznato je i u ovoj novini već objašnjeno kako je prošlog meseca Jeremić, kao „slobodni strelac“ (uz lobiranje Moskve) pobedio litvanskog ambasadora sa 99:82 u glasanju za administratora asambleje svetske organizacije. U operaciji koju su zapadni mediji slikovito opisali kao „rusko-srpski desant na UN“.

Posle tog diplomatskog udara u Njujorku, međutim, još se nisu izgubili prateći potresi na našem terenu. Iz više izvora stižu informacije o tome koliko pojedini strani ambasadori u našoj zemlji počinju diskretno da ukazuju na „moguće dalekosežne posledice rascepa u istočnoevropskoj grupaciji, koji je izazvao Beograd miniranjem sporazuma o jedinstvenoj kandidaturi Litvanije“. A, s tim u vezi, navode se i njihova upozorenja „da bi to moglo da se dugoročnije oseća u rešavanju nekih pitanja za koja je Srbija zainteresovana na međunarodnoj sceni“.

Na taj diplomatski alarm nadovezuju se sad i prva diskretna upozorenja (iz nama bližeg i daljeg inostranstva) povodom učestalih Jeremićevih medijskih proklamacije o „izuzetnoj prilici“ koja mu se od septembra ukazuje da – vodeći sednice GS – uradi i „neke velike stvari za Srbiju“ (Kosovo i tome slično).

Ta tema, prema prvim nezvaničnim informacijama, pomenuta je i u razgovorima koje je Filip Riker, izaslanik Stejt departmenta, imao ovih dana u Beogradu. Detalji oko toga još nisu poznati, ali nekakav indikator u tom pravcu mogao bi da bude nedavni komentar na tu temu američkog javnog radija.

„Povodom euforije koja počinje da se oseća u Srbiji, potrebno je podsetiti da mesto predsedavajućeg zasedanja UN nije pogodno – i ne bi smelo da bude pogodno – za promociju i nametanje sopstvenih nacionalnih agendi. U tom smislu, ne čini se da je dobro da se ishitreno ističe kako bi izbor Jeremića pomogao Srbiji u rešavanju njenih problema, naročito problema Kosova“, rečeno je u toj vašingtonskoj poruci. Uz zaključak, da se od Jeremića očekuje u Njujorku da bude neutralan, mirotvoran i spreman na inicijative i kompromise – ali i, isto tako, da sa tog mesta „ne nameće interese svoje zemlje“.

Iz budžeta UN 300.000 za 12 meseci

U Sekretarijatu UN zvanično je potvrđeno da će, shodno postojećem pravilniku, za troškove predsedavanja Generalnom skupštinom u jednogodišnjem periodu, od 1. septembra, biti izdvojeno sveukupno 300.000 dolara (25.000 dolara mesečno). Iz tog fonda pokrivaće se izdaci za sekretaricu, šofera i predstavnika za štampu (koji moraju da budu iz sastava UN), dok svi ostali troškovi predstavljaju obavezu zemlje iz koje dolazi predsedavajući.

Sastanak u Londonu

Aktuelni šef srpske diplomatije Vuk Jeremić razgovarao je juče u Londonu s britanskim kolegom Vilijemom Hejgom. Povod za posetu bile su konsultacije u vezi s Jeremićevim predstojećim predsedavanjem GS UN. Na sastanku je potvrđeno i da se Velika Britanija ne meša, niti će se mešati u formiranje nove Vlade Srbije, rekao je Jeremić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari