Od 1. oktobra biće uspostavljen novi tarifni sistem javnog gradskog prevoza, po kome će cene karata biti niže između pet do 45 odsto. Od 1. januara 2016. primenjivaće se nova mreža linija – najavio je juče gradonačelnik Beograda Siniša Mali napominjući da novi sistem podrazumeva podelu grada na četiri zone.

                       P { text-indent: 2.5cm; margin-bottom: 0.21cm; direction: ltr; color: rgb(0, 0, 0); line-height: 150%; widows: 2; orphans: 2; }P.western { font-family: „YHelvetica“; font-size: 12pt; }P.cjk { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 12pt; }P.ctl { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 10pt; }

Prema njegovim rečima, novim cenama će biti ispravljene brojne nelogičnosti kojima su bili pogođeni korisnici iz prigradskih naselja.

– S obzirom na to da je jedan od najvećih problema građana javni prevoz, pre osam meseci smo odgovorno počeli da se bavimo njegovom analizom kako bismo našli sistemsko, održivo rešenje. U ovim aktivnostima učestvovao je veliki broj stručnjaka, pre svega sa Saobraćajnog fakulteta, ali i iz Direkcije za javni prevoz – rekao je Mali na jučerašnjem predstavljanju novog sistema.

On je dodao da unapređenje sistema treba da doprinese da gradski prevoz bude efikasniji, optimalniji ali i jeftiniji.

– Sistem će biti pravedniji za sve građane, a cene karata će za 80 procenata građana koji se voze prigradskim saobraćajem biti niže, i to do 45 procenata. Takođe, biće moguće plaćanje karte mobilnim telefonom i beskontaktnim karticama, što Beograd svrstava među pet gradova u Evropi koji primenjuju tu tehnologiju- istakao je Mali.

On je podsetio da će krajem avgusta biti raspisan tender za izbor privatnih autoprevoznika, te da će do kraja godine biti izabrani oni koji će voziti građane narednih deset godina.

– Svi autobusi koje od 1. januara budemo uvodili u saobraćaj, moraće da imaju klima-uređaje, brojače putnika, bežični internet i video-nadzor. Želimo da od 1. januara građane prevoze autobusi u jednoj boji, a koja će to boja biti, građani će moći da se izjasne. Osim toga, imaćemo i nova stajališta koja će na jasan način obeležavati četiri zone, a u planu je da te informativne table zamenimo na teritoriji celog grada do kraja naredne godine. Na taj način ne samo da unapređujemo kvalitet gradskog saobraćaja, već i prihvatamo sugestije građana – rekao je Mali. On je najavio da neće biti izmena sistema kontrole, ali da će biti više kontrolora na terenu, pogotovo nakon izmena Zakona o komunalnoj policiji.

Nove cene

Zaposleni će mesečnu kartu za vožnju u zoni 1 plaćati 2.990 dinara, umesto dosadašnjih 3. 275. Za zonu 1 i zonu 2 cena će biti ista, dok će u zoni 3 koštati

3.275 dinara umesto 3.900, koliko iznosi sada. Mesečnu kartu za sve četiri zone zaposleni sugrađani će plaćatu 4.990 dinara, umesto 7.740. Povlašćene kategorije Beograđana će, primera radi, za vožnju u zoni 1 mesečno izdvajati 1.090 umesto 1.120 dinara, a za sve četiri zone 2.490 umesto 3.660 dinara. Pojedinačna karta za prve dve zone biće ista – 89 dinara, a za vožnju u zoni 3 i zoni 4, 89 umesto 97 dinara. Za sve četiri zone pojedinačna karta će ubuduće koštati 269 umesto 305 dinara.

Niska naplata

Direktor Direkcije za javni prevoz Uglješa Mitrović kazao je da će dosadašnje nejasne granice zona, nerazumljiva cenovna politika, i niska naplata biti ispravljeni zoniranjem po uzoru na veće evropske gradove.

– Prodaja karata bila je jako mala, pojedinačne karte koristilo je svega desetak putnika mesečno, za ceo IT 2 gde živi oko 240.000 stanovnika proda se oko 11.000 karata mesečno, a od 500.000 zaposlenih u Beogradu tek oko 100.000 mesečnih karata. Jasno definisane zone ukloniće te nedostatke- kazao je Mitrović.

Tri faze razvoja transportnog sistema putnika

Slaven Tica, prodekan za nauku i istraživanje na Saobraćajnom fakultetu, naveo je da je nova mreža linija urađena prema analizama kretanja putnika koje su urađene prošle godine. Prema predlogu nove mreže koji je izradio tim te institucije, neke od linija će biti skraćene, pojedine produžene, a biće napravljeni i novi terminusi.

– U prvoj mogućoj fazi razvoja gradskog prevoza koja može odmah da se primeni i ne zahteva ulaganja, Beograd bi trebalo da ima 11 tramvajskih, sedam trolejbuskih, 121 autobusku liniju i jednu liniju gradske železnice. Uz potrebne izmene, na taj način bi se rasteretili terminusi u centru grada, kao što su Zeleni venac, Studentski trg, Trg republike. Bila bi uvedena četiri nova terminusa, Blok 72, Blok 58, Viline vode i Leštane, dve nove tramvajske linije (linija 4: Tašmajdan – Banjica, linija 11: Kalemegdan – Novi Beograd), kao i prve elektrolinije Kalemegdan (Donji grad) – Slavija- objasnio je Tica.

Prema drugoj varijanti, koja podrazumeva minimalna ulaganja i može biti primenjena početkom 2016., trebalo bi da ima 11 tramvajskih, sedam trolejbuskih, 119 autobuskih i dve linije gradske železnice. Efekti bi bili povećanje brzine saobraćaja za 7,49 odsto, fizički bi bila izmeštena tri terminusa iz centra grada, uvedeno deset novih, a trolejbuski terminus bi se nalazio u Dunavskoj ulici.

Treća varijanta podrazumeva koncept razvoja mreže linija do 2020., bez učešća metroa. Ona bi, prema studiji, podrazumevala prolazak tramvaja kroz Ulicu kralja Milana, prelazak preko Mosta na Adi, deonicu od Banovog brda do Vidikovca, Bulevarom Zorana Đinđića do Bežanijskog groblja, šinski sistem od Omladinskog stadiona do Mirijeva, kao i deo linija vezan za deo ka Beogradu na vodi, povezivanje platoa od Ekonomskog fakulteta do Terazijskog platoa pokretnim stepenicama i uspinjačama. Ovaj sistem, prema rečima Slavena Tice, ne isključuje izgradnju metro sistema, a zauzvrat obezbeđuje kako efikasnost u transportnom smislu tako i u smislu očuvanja životne sredine.

I. N.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari