Svako ko se šetao Cvetnim trgom morao je zapaziti jednospratnu zgradu na samom početku Njegoševe ulice na kojoj piše „Društvo za ulepšavanje Vračara“. Danas se tu nalaze mnogi lokali i ugostiteljski objekti, sam trg vrvi od ljudi koji sede u kafićima, a verovatno se malo ko zapita kakvo je to društvo bilo, kad je postojalo i kako se to nekada Vračar ulepšavao.

Naime, 2009. Vračarac Aleksandar Arsenijević naišao je na reprint izdanje Spomenice Društva, u biblioteci „Petar Kočić“.

– Pošto sam pročitao tekst spomenice, bio sam zadivljen naporima žitelja Vračara da od svoje opštine naprave tek pristojno mesto za život. To me je pokrenulo na dalje istraživanje, tako da sam proleće te godine proveo u Arhivu grada, gde sam uz svesrdnu pomoć zaposlenih i Branke Prpe, tadašnje direktorke, proučavao obimnu građu koja je ostala iza šestdecenijskog rada Društva. Rezultate ovog svog istraživanja sam predstavio čelnicima opštine Vračar i predložio im da se 14. oktobar, dan osnivanja prvobitnog Društva, uzme za Dan opštine Vračar, što je i prihvaćeno – objašnjava za naš list Arsenijević.

U maju 2010. godine usvojen je osnivački akt i statut obnovljenog Društva. Njega je potpisalo 15 Vračaraca, među kojima su i Ljiljana Pekić (udovica književnika Borislava Pekića), glumac Milan Caci Mihailović, filmski snimatelj Milorad Jakšić Fanđo, i drugi, a za predsednika izabran je Marko Jovanović, građevinski preduzetnik. „Novo-staro“ Društvo pokrenulo je mnoge akcije poput postavljanja spomen-ploča nekim znamenitim Vračarcima – reditelju Aleksandru Saši Petroviću i glumcima Zoranu Radmiloviću i Karlu Buliću, međutim, ploča posvećena Buliću je prošle godine ukradena i iako je kradljivac snimljen, nikad nije uhvaćen. Na inicijativu Društva podignuta je spomen-bista kompozitoru Korneliju Stankoviću, a osim toga, održane su razne tribine i izložbe. „Društvo se priprema da 4. aprila postavi spomen-obeležje glumcu Petru Kralju na dan njegovog rođenja u Mileševskoj ulici 38, ispred zgrade u kojoj je živeo i Zoran Radmilović“, najavljuje naš sagovornik govoreći o budućim planovima Društva.

Inače, Društvo za ulepšavanje Vračara osnovano je 1884. godine. Krajem 19. veka Slavija je bila bara gde su se lovile divlje patke, a kako se Beograd širio, ljudi su nekontrolisano kupovali parcele, podizali kuće, a posle kiše, ulice bi bile ogromne kaljuge, pa je postojala izreka „blatnjav ko Vračarac“. Sve je to navelo meštane ove opštine da se udruže i osnuju pomenuto društvo. Danas ovo društvo koristi prostorije Kola srpskih sestara.

– Upravo zbog nedostatka prostorija, trenutno u radu Društva učestvuje dvadesetak ljudi. Mi smo se na osnovu našeg dosadašnjeg rada i sprovedenih akcija obratili Javnom preduzeću „Poslovni prostor Vračar“, ali je tadašnji direktor, Mihail Samofalov, zahtevao da dokažemo pravni sled, što je praktično nemoguće. Društvo je odlukom komunističkih vlasti prestalo da postoji 1947. godine i oduzeta mu je sva pokretna i nepokretna imovina, te se u tom smislu nalazimo u istoj situaciji u kojoj je i Kolo srpskih sestara, kojem je socijalistička vlast otela zgradu. Sastanke održavamo u njihovim sadašnjim prostorijama, jer je Mila Viktorović, predsednica Kola, ujedno i članica našeg društva – kaže Arsenijević.

Spomenik kulture

Zgrada Društva za ulepšavanje Vračara, u Njegoševoj 1, sagrađena je 1902. godine prema projektu arhitekte Milana Antonovića i proglašena je za spomenik kulture. Tu je do Drugog svetskog rata bilo sedište društva, a prvi predsednik bio je Svetozar Milojević, tadašnji načelnik Ministarstva finansija. Među članovima bile su i mnoge druge znamenite ličnosti poput Ignjata Bajlonija, Đorđa Vajferta, političara Ljubomira Davidovića i Jovana Ristića, oficira Živojina Mišića i Pavla Horstiga itd.

Parking najveći problem

– Najveći problem Vračara je nedostatak parking-mesta. Ovaj problem je pokušavala da reši, još devedesetih godina, prva demokratska vlast na Vračaru, ali u tome nije uspela kao ni sve potonje vlasti, jer građani, iako nezadovoljni stanjem, odbijaju da se zajednička dvorišta zgrada koriste za izgradnju parkirališta. Jednom rečju, građani su nezadovoljni, ali se protive jedinom mogućem rešenju. Mislim da u tom i takvom saobraćajno-psihološkom problemu Društvo nije u stanju da pomogne – kaže za Danas Aleksandar Arsenijević ispred obnovljenog Društva za ulepšavanje Vračara.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari