Višegodišnja saradnja i članstvo u svetskoj asocijaciji „Slow food“, koja danas okuplja preko milion aktivnih članova iz 150 zemalja sveta, a čije je sedište u Italiji, rezultiralo je novim vidom saradnje sa porodičnim gazdinstvom Dragane Veljović iz sela Gledić, smeštenog u središtu istoimene planine. Još u prošlom veku ceo ovaj kraj je bio poznat po autohtonoj sorti šljiva crvena ranka od koje se, kažu, dobija odlična rakija.

P { text-indent: 2.5cm; margin-bottom: 0.21cm; direction: ltr; color: rgb(0, 0, 0); line-height: 150%; widows: 2; orphans: 2; }P.western { font-family: „YHelvetica“; font-size: 12pt; }P.cjk { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 12pt; }P.ctl { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 10pt; }

To veliko nasleđeno gazdinstvo podstaklo je ovu diplomiranu pravnicu da se zajedno sa suprugom oficirom Žandarmerije pre osam godina upusti u proizvodnju rakije na tradicionalni način.

Od samog starta Dragana je uspostavila saradnju, a kasnije postala najpre člana, a potom i lider jedinog prezidijuma organizacije „Slow food“ u Srbiji čiji je cilj očuvanje zdrave hrane i pića koje proizvode mali, nezavisni lokalni proizvođači. Svih osam godina koliko je proteklo od početaka proizvodnje popularne „Rakije iz Rakije“ na porodično gazdinstvo, smešteno u, nažalost, teško pristupačnom delu pitomih Gledićkih planina, dolazili su znatiželjnici koji su želeli da se upoznaju sa tradicionalnim načinom pečenja šljivove rakije. Nešto kasnije počele su da dolaze i grupe, najpre sastavljene od gostiju grada Kraljeva i pojedinih institucija da bi potom bilo gostiju i iz inostranstva. Amerikanka Una Mekenzi Grin iz Viskonsina provele je čak dva meseca u okviru svog studijiskog putovanja čija tema su male, porodične destilerije kakvih je sve više i u državi iz koje dolazi. Pre desetak dana ovo gazdinstvo posetila je i prva grupa inostranih gostiju čiji je organizator jedna turistička agencija iz Italije.

Reč je o gostima koji brodom krstare Dunavom i za koje se organizuju i posebni izleti. Jedan takav izlet vodio je ovu grupu od četrdesetak Italijana od Smedereva preko Kragujevca do Gledića, a njihove impresije prilikom susreta sa netaknutom prirodom Gledićkih planina i gazdinstvom Veljovića koje je zadržalo autentični izgled objekata od kojih su neki stari i više od sto godina bile su zadivljujuće. Naravno da je tome, na svoj način, doprinela i degustacija rakije na mestu gde se proizvodi kao i tradicionalni ručak sa obaveznim svadbarskim kupusom iz zemljanog lonca. Zato je i razumljivo da je sklopljen dogovor sa istom agencijom da, iduće godine, dođe novih pet grupa koje će krstariti Dunavom. Sve ovo definitivno je prelomilo porodicu Veljović da se upusti u ozbiljnije planiranje poslova seoskog turizma kako bi stvorili uslove da gosti ne provedu samo dan u gazdinstvu. Žele da stvore uslove i za smeštaj gostiju, a i da im, uz pomoć Turističke organizacije Kraljeva upriliče „rakijsku turu“ koja bi podrazumevala obilazak nekoliko registrovanih lokalnih proizvođača rakije u ovom delu Srbije. Ogromna i ozbiljna prepreka svim ovim planovima je putna infrastruktura decenijama zapostavljana i definitivno devastirana katastrofalnim poplavama iz maja 2014 godine.

Problemi infrastrukture

Problemi infrastrukture na jednoj strani i potencijali gledičkog kraja na drugoj bili su povod da načelnik Raškog upravnog okruga Nebojša Simović i gradonačelnik Kraljeva Tomislav Ilić sa saradnicima obiđu ovaj kraj i gazdinstvo Veljovića.

„Uradićemo sve što je u našoj moći i sa našim skromnim sredstvima da stvorimo preduslove da se i na ovom delu teritorije grada Kraljeva počne sa razvojem seoskog turizma poput Rudna i Lopatnice koje su već profilisane i prepoznate turističke destinacije na mapi seoskog turizma u Srbiji“, rekao je u izjavi za naš list načelnik Nebojša Simović i dodao „Veljovići su dobar primer i šta se može ličnom inicijativom ali i gde su limiti za dalji razvoj ukoliko zajednica, lokalna samouprava ne odradi svoj deo posla.“

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari