* U opštini na posao čeka 2.200 ljudi, zaposleno tek oko 4.200 * Nezaposlenost je teža zbog nerazvijenog sektora male privrede * Smanjuje se i broj stanovnika, a sve češće se pominje višak radnika u javnim službama

                       P { text-indent: 2.5cm; margin-bottom: 0.21cm; direction: ltr; color: rgb(0, 0, 0); line-height: 150%; widows: 2; orphans: 2; }P.western { font-family: „YHelvetica“; font-size: 12pt; }P.cjk { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 12pt; }P.ctl { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 10pt; } Sa potpisom predsednika Samostalnog sindikata za opštine Majdanpek, Negotin i Kladovo Dejana Matejevića i predsednika opštine Majdanpek Dejana Vagnera upućeno je pismo premijeru Srbije kao molba da se zaustavi niz negativnih kretanja, pomogne opstanku i omogući da ova lokalna samouprava ponovo bude snaga koja nikome neće biti teret. Na ovaj su se korak odlučili zbog alarmantne situacije u privredi i gašenja radnih mesta, što se reflektuje i na čitavu opštinu. U 2015. majdanpečka opština ostala je bez više od 400 radnih mesta.

– Nekoliko desetina je izgubljeno u Fabrici bakarnih cevi kroz socijalni program, kao i u Fabrici elektroproizvoda zbog zatvaranja firme, a najteže je palo što smo krajem godine izgubili IPM Majdanpek, odnosno Zlataru i Megaplast sa više od 300 radnika. Sve i da dođe do privatizacije iz stečaja, otvoren je predstečajni postupak, pitanje je hoće li novi vlasnik zaposliti 50 ili stotinu radnika. Za opštinu Majdanpek, u kojoj u ovom trenutku na posao čeka više od 2.200 lica, to je izuzetno malo, baš kao što je 400 ugašenih radnih mesta izuzetno mnogo za sredinu koja je 31. marta 2015. imala samo 4.206 zaposlenih – priča za Danas lider Samostalnog sindikata Dejan Matejević.

Gotovo da nema opštine u kojoj nezaposlenost nije problem i toga su u Majdanpeku svesni. Međutim, kada broj nezaposlenih raste, a broj stanovnika opada, situacija nije nimalo sjajna.

– Gubitak je tim veći što se ova sredina ne može pohvaliti razvijenim sektorom male privrede, a već niz godina se upravo zbog sve manjih mogućnosti zapošljavanja suočava sa ogromnom migracijom mlađeg radno sposobnog stanovništva, tako da iz godine u godinu postaje sve starija. Izgubljenih 400 radnih mesta treba pomnožiti sa tri ili četiri člana porodice koje su ovde opstajale od nevelikih prosečnih plata koje stižu jedva do 30.000 dinara. To znači da će se manje kupovati u prodavnicama, manje će dece biti u obdaništu i školama, što će kao lančanu posledicu imati i dalje smanjenje broja zaposlenih – prognozira naš sagovornik, navodeći da se negativni trendovi nastavljaju i u ovoj godini.

Višak zaposlenih je tema i u ovdašnjem Domu zdravlja, Opštoj bolnici, lokalnoj samoupravi. Pominje se i smanjenje broja zaposlenih kroz nagoveštene socijalne programe u privredi od koje su praktično preostali samo Rudnik bakra i Fabrika bakarnih cevi.

– Sve ovo nas navodi na pitanje ima li tome kraja, ali još i više, ima li budućnosti za ovaj kraj. Daleko od auto-puteva, od prvih gradova, investitora, od mogućnosti da mladima ponudimo radno mesto kao uslov ostanka i opstanka na ovim prostorima, zabrinuti smo šta će se dalje dešavati, jer sve pomenuto ovaj kraj polako gura ispod crte posle koje nećemo moći da se oporavimo – smatra Matejević.

Saglasno u stavu da je poslednji trenutak za zajedničku i sveobuhvatnu akciju, opštinsko i sindikalno rukovodstvo obratilo se predsedniku srpske Vlade za pomoć, da kako sami kažu, opština koja je nekad bila motor razvoja, ponovo bude snaga koja nikome neće biti teret. Nije potrebno samo Majdanpeku i stanovnicima ove opštine, već i celoj Srbiji, da sa istoka, sa Dunava, ponovo krenu povoljna dešavanja, inicijative, rezultati, navode nadajući se da pomoć neće izostati. Nagoveštaja i to pozitivnih, ima.

Teška statistika

Prema popisu iz 2002. u opštini Majdanpek živela su 23.703 stanovnika, na sledećem je bilo 21 odsto manje, odnosno 19.748. Time je i gustina naseljenosti sa 25 stanovnika po kvadratnom kilometru, inače najmanja u Timočkoj Krajini po podacima iz 2002. sada još manja. Blizu polovine stanovnika je 2002. imalo posao, a na sledećem popisu broj zaposlenih sa 9.716 pao je na osam hiljada. Od 2011. do marta 2015. broj zaposlenih je prepolovljen.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari