Doručak ili zdravlje 1

Skoro svaki peti učenik sedmog razreda ne doručkuje svakodnevno, pokazalo je istraživanje sprovedeno u 54 škole širom Srbije i među 4.941 učenika, u okviru programa „Zdravo rastimo“.

Naravno, stvaranje loših navika, jer doručak se u periodu odrastanja smatra jednim od najvažnijih elemenata osnova za zdrav život, počinje od najranijeg uzrasta. Nisu samo sedmaci na udaru brojnih nezdravih navika u vidu brze hrane i pekara. Reč je o navikama koje je, paradoksalno, stvorilo siromaštvo, jer se preko brze hrane najbrže stvara gojazno dete. Tu bi sad trebalo da se pojavi država, odnosno njene institucije, ali država umesto da promoviše zdrav način života, radi upravo suprotno. Naime, škole su zarad ekonomskih interesa izdale prostor pekarama i prodavnicama brze hrane, pa roditelji čak i kad uspeju da nateraju decu da doručkuju, đaci dodatni izvor energije za učestvovanje u nastavi potraže u nezdravoj hrani. Ovde kao da državni zvaničnici zaduženi za ova pitanja nisu baš sasvim svesni šta rade, odnosno nisu svesni posledica ovog nemara, jer skoro da nema škole u Srbiji koja ima sopstvenu kuhinju u kojoj bi se spremali zdravi obroci po preporukama Svetske zdravstvene organizacije.

U svetu je oko 41 milion dece ispod pet godina gojazno ili pati od prekomerne težine. Prema nekim statistikama, u Srbiji ima tek 1,1 odsto ekstremno gojazne populacije, a ova moderna bolest se najviše širi među najmlađima. Istraživanje među beogradskom decom od sedam do jedanaest godina pokazalo je da čak 32 odsto pripada grupi predgojaznih, dok se pet odsto dečaka i četiri odsto devojčica svrstava u grupu izrazito gojaznih. Zanimljivo je da se u Srbiji godišnje baci 250.000 tona hrane, dok zvanična statistika pokazuje da 8,9 odsto stanovnika ne može da namiri osnovne životne potrebe. Stanje u svetu je još poraznije. U Velikoj Britaniji čak 22 odsto dečaka i devojčica ima prekomerne kilograme, u Nemačkoj tri odsto ima izraženu gojaznost, dok je u Americi 15 odsto dece od šest do devetnaest godina predgojazno i gojazno.
Istraživanje među sedmacima je pokazalo i da svaki treći učenik sedmog razreda dnevno nema zastupljeno povrće u ishrani, a svaki četvrti ne jede voće, dok polovina njih svakodnevno konzumira slatkiše. Posledice prekomerne težine su dijabetes, kardiovaskularne bolesti, povišen krvni pritisak, astma… pa će roditelji morati da odluče – doručak ili zdravlje?

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari