Potreba postoji, sada je na potezu vlada 1

Jedno od pitanja koje intrigira domaću javnost glasi: Da li će Srbija dobiti konzorcijum za proizvodnju vojnih vozila za potrebe Vojske Srbije i izvoz, koji bi činili delovi Zastave kamiona, FAP-a i kruševačkog 14. oktobra. A odgovor bi uskoro trebalo da usledi – najverovatnije krajem maja, ili početkom juna, kada se, prema važećim zakonskim odredbama i odluci Vlade Srbije, rešava status preostalih društvenih i 17 preduzeća u restrukturiranju koja su, zbog strateškog značaja za privredu, bila zaštićena od potraživanja poverilaca.

P { margin-bottom: 0.21cm; }Prema najnovijim informacijama iz fabrika koje bi trebalo da čine konzorcijum (ili holding) za proizvodnju vojnih vozila, dogovor o tome sa nadležnima u resornim ministarstvima (odbrane i privrede) načelno je već postignut, i čeka se zaključak Vlade. Odluku o formiranju tog konzorcijuma mogla bi da donese aktuelna Vlada u tehničkom mandate, što znači da verifikacija dogovora o osnivanju jedne takve zajedničke kompanije, sa pogonima u tri grada (Kragujevcu, Priboju i Kruševcu) ne bi morala da čeka početak rada novog kabineta Aleksandra Vučića.

Poslovodstvo FAP-a, koje je o proizvodnji vojnih vozila u njihovoj i fabrikama u Kragujevcu i Kruševcu, prema našim saznanjima, razgovaralo sa nadležnima u resornim ministarstvima početkom minule sedmice, o mogućnosti realizacije te inicijative obavestilo je predstavnike pribojskih radnika. Ukoliko ova ideja zaživi, u FAP-u bi, na tom projektu bilo angažovano 200, od ukupno 650, radnika te pribojske fabrike, u kojoj bi uskoro trebalo da započne realizacija novog socijalnog programa za rešavanje viška zaposlenih (u FAP-u se, inače, već sklapa desetak vozila za potrebe Vojske Srbije). I menadžment Grupe Zastava vozila je o uključivanju u taj projekat zdravog dela Zastave kamiona razgovarao sa nadležnima u vladi pre desetak dana. Ideja je da se u tom delu Kamiona, koji bi bio „očišćen“ od dugova prema državi i zaposlenima, dobavljačima i bankama, formira novo državno preduzeće sa oko 130 zaposlenih, koje bi ušlo u sastav konzorcijuma. Nadležna ministarstva su se, načelno, već saglasila sa idejom o očuvanju dela Zastave kamiona, ali se očekuje da Vlada Srbija donese zaključak u vezi s tim. U Zastavinoj fabrici kamiona je, podsetimo, odavno započeto osvajanje proizvodnje neborbenih vojnih vozila, čiji su prototipovi predstavljeni ne samo Ministarstvu odbrane i VS, nego i javnosti. Treći potencijalni član ovog konzorcijuma je Kruševački 14. oktobar, koji je već duže u stečaju, mada deo te fabrike i dalje radi – prema našim informacijama oko 200 radnika te fabrike proizvodi artiljerijske projektile za Vojsku Srbije. U tom nekadašnjem kruševačkom gigantu, koji je proizvodio i tešku mehanizaciju, početkom 90-ih bila je planirana proizvodnja tenka prema dokumentaciji prenetoj iz fabrike „Đuro Đaković“ u Slavonskom Brodu, u kojoj je, krajem 80-ih, sklapan prvi jugoslovenski tenk M 84.

Očigledno je, dakle, da sve tri fabrike imaju bogato iskustvo u delatnosti kojom bi trebalo da se bave. Sada je na potezu Vlada Srbije, koja treba da odluči da li je Srbiji potrebna proizvodnja vojnih vozila. Stručnjaci tvrde da jeste. Ukoliko pozitivna odluka bude doneta, budući konzorcijum za proizvodnju vojnih vozila biće sastavni deo Odbrambene industrije Srbije. Formiranje konzorcijuma, ili holdinga, za proizvodnju vojnih vozila bio bi, tvrde poznavaoci ove problematike, veliki pomak čak i u odnosu na ono što smo, kad je ta proizvodnja u pitanju, imali i u bivšoj SFRJ, koja je bila značajan proizvođač i izvoznik naoružanja i vojne opreme na globalnom nivou. Tada su rađena vozila na gusenicama (modeli M 80 i „vidra“), dok su, u znatno manjem obimu, u mariborskom TAM-u, pravljeni i točkaši, ali sa pogonom 4X4. Ukoliko se Srbija opredeli za proizvodnju vojnih vozila, onda bi to, tvrde stručnjaci, sasvim izvesno bila vozila 6×6, eventualno 8×8 koja su svetski standard kad je reč o borbenim vozilima (u njihovoj proizvodnji prednjače Amerikanci). Rusi su, doduše, na šasiji novijeg tenka „armat“ napravili i borbeno vozilo pešadije, sa kupolom i naoružanjem, koje može da preveze do sedam vojnika. Za naše okruženje, međutim, točkaši su optimalno rešenje, tim pre što vojske u regionu i okolnim evropskim državama (Slovenija, Hrvatska, Češka…) sve masovnije nabavljaju ovu vrstu vozila.

glosa

Odluka o formiranju novog konzorcijuma biće doneta krajem maja, ili početkom juna, kada se rešava status preostalih društvenih i 17 preduzeća u restrukturiranju koja su, zbog strateškog značaja za privredu, bila zaštićena od potraživanja poverilaca

antrfile

Vetar u leđa domaćoj industriji

Vojna vozila bi u Srbiji mogla da se proizvode na Mercedesovoj šasiji, kako se, inače, u FAP-u radi decenijama unazad. Razmišlja se i o Kamazovoj šasiji na kojoj se u Velikoj Plani sklapa vozilo „Lazar 2“, za koje se u Zastavi oružju razvija proizvodnja topa od 30 mm. Procenjuje se da bi najavljena proizvodnja tih vozila uposlila i druge fabrike namenske i ostale domaće industrije, u kojima bi se pravilo naoružanje, ili delovi i pozicije za ugradnju u ta vozila. Zastava oružje je, na primer, već kvalifikovana za proizvodnju kompletne kupole sa naoružanjem, sistemima upravljanja i drugim elementima.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari