Proces nabavki IT opreme i njeno servisiranje u obrazovnom sistemu Srbije mora da bude transparentniji kako bi se sprečilo rasipanja resursa i obezbedila kvalitetnija kontrola, zaključak je konferencije „IT oprema i troškovi obrazovnog sistema Srbije“ u organizaciji Danas konferens centra.

Neka od pitanja kojima su se bavili učesnici konferencije odnosila su se na sprečavanje zloupotreba u procesu nabavki i servisiranja IT opreme, kao i na to da li je postojeće stanje idealan okvir za direktne pogodbe između proizvođača te opreme i menadžmenta državnih obrazovnih institucija. Ukazano je i na dilemu: da li je izbor IT opreme u skladu sa potrebama obrazovnog sistema i nastave ili se taj proces unapred usklađuje sa tehničkim specifikacijama opreme unapred određenih IT kompanija.

Danijela Šćepanović, specijalna savetnica Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Srbije, naglasila je da su javne nabavke veoma složen proces, koji se odvija na više nivoa i da je u interesu adekvatne kontrole da rešenja novog Zakona o visokom obrazovanju insistiraju na transparentnosti.

– Naš cilj je da obrazovne ustanove u Srbiji raspolažu što kvalitetnijom IT opremom kao i da podignemo stepen informatičke, odnosno digitalne obrazovanosti kako učenika tako i nastavnog kadra. Nova IT oprema za škole se nabavlja na tri nivoa. Jedan je onaj koji realizuje država preko određenih programa, drugi je orijentisan na lokalnu samoupravu a pojedine škole, koje su u mogućnosti, i same nabavljaju računare. Naravno, takav vid nabavke je najskromniji i rezervisan je za one škole koje se nalaze u razvijenijim sredinama. Podizanje digitalne pismenosti jedan je od prioriteta rada našeg ministarstva i u tom smislu akcenat je stavljen na državne obrazovne ustanove koje pohađaju i deca iz siromašnijih porodica – istakla je Danijela Šćepanović.

Kada je reč o kontroli eventualnih nepravilnosti u javnim nabavkama IT opreme u visokoškolskim ustanovama, ona je dodala da nadležni čine sve što je u njihovoj moćI, ali da probleme stvara i to što su za kontrolu visokoškolskih ustanova zadužena samo dva inspektora.

Mihailo Gajić iz Centra za razvoj obrazovanja Beogradske otvorene škole, koji je predstavio rezultate istraživanja o javnim nabavkama IT opreme u univerzitetskom sistemu Srbije, upozorio je da se na državnim fakultetima neracionalno troše resursi, odnosno ne vodi se računa o tome da se kupuje samo ona oprema koja je zaista i potrebna.

– Smatram da sistem javnih nabavki IT opreme u obrazovanju nikako ne bi trebalo centralizovati. To je urađeno u zdravstvu, pa je dovelo do negativnih efekata, odnosno do nestašica lekova. I ekonomija Sovjetskog Saveza bila je centralizovana, pa je propala. Dakle, centralizacija nije rešenje. Naprotiv, upravo decentralizacija u tom segmentu može dati adekvatne rezultate – tvrdi Gajić.

On dodaje da je jedan od razloga rasipanja resursa na državnim fakultetima i uopšte u javnim institucijama taj što one raspolažu novcem koji dolazi iz budžeta za razliku od privatnih fakulteta koji su, s obzirom da raspolažu sopstvenim sredstvima, prinuđeni da se ponašaju znatno racionalnije.

– Pomenuću jedan od negativnih primera koji se dogodio svojevremeno u opštini Vračar. Naime, opština je đacima prvacima poklonila laptop računare, a onda su ih ti učenici ponovo dobili u trećem razredu. To je svakako neracionalno. A posebno ako znamo da u toj beogradskoj opštini uglavnom stanuju građani iz imućnijih porodica pa većina te dece, koja su dva puta dobila računar od opštine, već ima kompjuter kod kuće. S druge strane, u mnogim nerazvijenim opštinama u Srbiji, imamo slučaj da škole oskudevaju u IT opremi i nemaju dovoljan broj računara na kojima bi učenici radili – navodi Gajić.

Mladen Veinović, prorektor Univerziteta Singidunum, akcenat je stavio na iskustva u nabavci, održavanju i evidenciji opreme. On je podsetio da „Singidunum“ raspolaže sa 13 računarskih laboratorija u kojima ima više od 600 mesta. Takođe, svaki profesor raspolaže računarom u svom kabinetu.

– Za nas je informatička opremljenost univerziteta na prvom mestu jer želimo svojim studentima da pružimo što kvalitetniju uslugu. Primenjujemo centralizovanu nabavku opreme za kompletni integrisani deo Univerziteta. Takođe, centralizovan je inventarski sistem. Ali najvažnije je da je nabavka opreme prema potrebi a ne prema planiranom budžetu. Radni prostor je opremljen kvalitetnom specijalizovanom i namenskom opremom. Sarađujemo ne samo sa svetski priznatim već i sa lokalnim proizvođačima opreme, koja je prilagođena potrebama nastavnog procesa na Univerzitetu. Strukturna infrastruktura i računarska mreža se lako prilagođava novoj opremi i promeni namene prostora, a prostorije su višenamenske i modularne – kaže Veinović.

Prema njegovoj oceni, problemi IT strukture svode se na glomazne data centre, veliki broj računara u upotrebi, visoke operativne troškove, mada ne treba zanemariti ni efekte svetske ekonomske krize, zastarevanje hardvera i neefikasnu upotrebu električne energije. Veinović podseća da centralizovan inventarski sistem za kompletni integrisani deo Univerziteta omogućava praćenje opreme u realnom vremenu. Takvi sistemi olakšavaju implementaciju, održavanje i planiranje. Centralizovana nabavka opreme za kompletni integrisani deo Univerziteta omogućava standardizaciju opreme po pitanju proizvođača, postizanje bolje tržišne cene, troškovnu efikasnost i bolju kontrolu, jedinstven tehnički i servisni centar i jedinstvene uslove garancije za sve članice Univerziteta.

– Mi nabavljamo isključivo neophodnu opremu, odnosno izbegavamo da kupujemo opremu koja će „možda zatrebati“ a koja se u praksi nikad ne iskoristi. Garantni rokovi su realni, od tri do pet godina, garancija ne teče čekajući trenutak kada će oprema zatrebati, već se oprema odmah koristi. Izbegavamo nabavku opreme radi trošenja planiranog budžeta, pod opravdanjem da bi ukoliko se ne potroši sledeće godine budžet za opremu po planu bio manji. Ovakav način razmišljanja obezbeđuje troškovnu efikasnost i u praksi se pokazao kao veoma isplativ – objašnjava Veinović.

Uz konstataciju da opremanje prostora visokokvalitetnom specijalizovanom i namenskom opremom obezbeđuje maksimalnu efikasnost i prilagođeno iskustvo pri realizaciji nastavnih procesa, Veinović ističe da kvalitet opreme utiče na iskustvo krajnjeg korisnika pa nabavka kvalitetne i dugotrajne opreme pomaže pri svakodnevnom obavljanju radnih zadataka i procesa. On, kao dobar primer visokokvalitetne specijalizovane namenske opreme, navodi DLS nastavu i video-konferencijski sistemi. Veinović ističe da su se firmirani računari pokazali kao veoma pouzdani i dugoročno isplativa investicija.

– Međutim i pažljivo odabrani „žuti“ računar, mogao bi, uz pomoć sopstvenih resursa, da bude ekonomičan i hardverski moćniji sistem uz manje finansijske izdatke. Gotovo svi svetski poznati proizvođači poseduju specijalizovane „education“ serije proizvoda koje su namenjene intenzivnoj eksploataciji u uslovima rada 10 i više sati dnevno. Osim toga, prilagođena i dobro planirana ICT i strujna infrastruktura mogu značajno da povećaju efikasnost prostora a samim tim i da smanjiti troškove za potrebe aktivnih komponenti. Modularne i višenamenske prostorije omogućavaju da se prostorije prilagođavaju nastavnom procesu iz više različitih studijskih programa – kaže Veinović.

Na konferenciji se mogao čuti i podatak da ova visokoškolska ustanova koja svojim studentima nudi savremene nastavne planove i programe, kao i metode učenja koje se primenjuju u razvijenim univerzitetskim centrima. Cilj je da se mladi ljudi osposobe da budu konkurentni na tržištu, kao i da se uključe u savremene poslovne tokove. „Singidunum“ je prvi privatni univerzitet koji je akreditovan po novom Zakonu o visokom obrazovanju. Nastava se realizuje u 16.000 kvadratnih metara prostora opremljenog potrebnom računarskom i internet infrastrukturom, audio-video i drugom opremom neophodnom za savremenu realizaciju nastavnih aktivnosti. Nastavni planovi i programi na Univerzitetu su usklađeni sa principima Bolonjske deklaracije i omogućavaju evropski sistem prenosa bodova (ECTS). Studijski programi su prilagođeni potrebama savremenog poslovnog okruženja, nastavu izvodi više od 300 uglednih profesora sa iskustvom, iz zemlje i inostranstva u kvalitetnom i modernom prostoru

Mladen Šarčević, generalni menadžer obrazovnog sistema „Ruđer Bošković“, pohvalio se da se u toj školi primenjuje „Tesla rešenje“, koje podrazumeva korišćenje tablet računara u nastavi.

– Korišćenje tableta uveli smo u nameri da đacima olakšamo učenje i istovremeno im obezbedili najkvalitetnije uslove za rad. S druge strane uvođenjem tablet računara nije promenjen nastavni plan i program, niti režim rada u školi. Korišćenje savremenih informatičkih sredstava u službi je poboljšanja kvaliteta nastave i osavremenjivanja obrazovnog procesa – naglasio je Šarčević.

Komentarišući javne nabavke IT opreme u državnim školama u Srbiji, Šarčević je podsetio da u svakoj školi postoji profesor informatike, što je ocenio kao izuzetno dobro. Smatra da upravo ti nastavnici treba da vode glavnu reč i da budu konsultovani u vezi sa nabavkom neophodne informatičke opreme.

Andrej Bezjak, vođa tima za implementaciju „Tesla rešenja“ – Tablet računari u nastavi, rekao je da se prednosti ovakvog pristupa ogledaju u većoj motivacija za učenje, kao i primerenosti pedagoškog pristupa savremenim trendovima u obrazovanju. Neki od benefita su i sticanje informatičke pismenosti, zatim racionalno korišćenje informacionih tehnologija, veća dostupnost informacija i razvoj samostalnosti i odgovornosti.

– Korist od uvođenjem tablet računara u nastavu imaju i nastavnici. Reč je o većoj dostupnosti izvora znanja, kao i širem opsegu sadržaja i načina za pružanje podrške i pomoći u učenju. Tu su i bolji uslovi za analitički rad i evaluaciju nastavnog procesa. Prosvetni radnici imaju i bolji uvid u napredovanje učenika, mogu brže da informišu roditelje o nekim problemima, a tu je i mogućnost individualizovanja nastave. Takođe, omogućava se brža komunikacija između učesnika obrazovnog procesa. Uvođenje tableta u nastavu stvara benefite i za roditelje, koji imaju celovitiji uvid u ono šta učenik radi i kako to radi. Zatim, omogućava im kvalitetnije učešće u procesu obrazovanja i davanje preporuka za njegovo poboljšanje – navodi Bezjak.

Inače, Osnovna škola „Ruđer Bošković“ prva je privatna osnovna škola u Srbiji a počela je da radi 2005. godine. Sa Gimnazijom „Ruđer Bošković“, osnovanom 2003. godine, čini jedinstven obrazovni sistem. Osnovna škola „Ruđer Bošković“ ostvaruje nastavni plan i program koji je propisalo Ministarstvo prosvete kao i međunarodni Kembridž program (Cambridge International Examinations: Cambridge Primary & Lower Secondary Programmes) za učenike osnovnoškolskog uzrasta. Primena savremenih metoda u nastavi, analiza svih oblika rada sa učenicima i realizacija brojnih vannastavnih aktivnosti omogućavaju sticanje kvalitetnog opšteg znanja. Kada je reč o gimnaziji „Ruđer Bošković“ pored redovne nastave, učenici mogu da učestvuju u slobodnim aktivnostima iz oblasti sporta, umetnosti (dizajn, hor, dramska umetnost), stranih jezika, lingvistike, novinarstva, matematike, fizike, hemije, istorije, ekologije. Za vreme školske godine organizuju se posete kulturnim i naučnim institucijama, kao i gostovanja istaknutih umetnika i naučnih radnika. Profesori Beogradskog univerziteta, saradnici Instituta za fiziku, Instituta u Vinči, Istorijskog instituta SANU, Republičkog hidrometeorološkog zavoda i stručnjaci iz brojnih drugih ustanova uključeni su u aktivnosti koje pokreće Gimnazija „Ruđer Bošković“.

Netransparentni podaci

– Rezultati istraživanja o javnim nabavkama IT opreme u univerzitetskom sistemu Srbije ukazuju na to da postoji velika netransparentnost i taj problem je naročito izražen kad je reč o fakultetima. U tom kontekstu zanimljiv je podatak da 25 od 85 državnih fakulteta, na svojim sajtovima nema informator o radu u kojem bi trebalo da se nalaze svi izveštaji o javnim nabavkama. Kada je reč o fakultetima na čijim su sajtovima „okačeni“ informatori, u njima se uglavnom mogu naći samo šture, neprecizne i površne informacije o javnim nabavkama IT opreme – ističe Mihailo Gajić, iz Centra za razvoj obrazovanja Beogradske otvorene škole.

Danijela Šćepanović, specijalna savetnica Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Srbije

– Naš cilj je da obrazovne ustanove u Srbiji raspolažu što kvalitetnijom IT opremom kao i da podignemo stepen informatičke, odnosno digitalne obrazovanosti kako učenika tako i nastavnog kadra. Nova IT oprema za škole se nabavlja na tri nivoa. Jedan je onaj koji realizuje država preko određenih programa, drugi je orijentisan na lokalnu samoupravu, a pojedine škole, koje su u mogućnosti, i same nabavljaju računare.

Mihailo Gajić iz Centra za razvoj obrazovanja Beogradske otvorene škole

– Smatram da sistem javnih nabavki IT opreme u obrazovanju nikako ne bi trebalo centralizovati. To je urađeno u zdravstvu, pa je dovelo do negativnih efekata, odnosno do nestašica lekova. I ekonomija Sovjetskog Saveza bila je centralizovana, pa je propala. Dakle, centralizacija nije rešenje, naprotiv upravo decentralizacija u tom segmentu može dati adekvatne rezultate.

Mladen Veinović, prorektor Univerziteta Singidunum

– Mi primenjujemo centralizovanu nabavku opreme za kompletni integrisani deo Univerziteta. Takođe, centralizovan je inventarski sistem. Ali najvažnije je da je nabavka opreme prema potrebi, a ne prema planiranom budžetu. Sarađujemo ne samo sa svetski priznatim, već i sa lokalnim proizvođačima opreme, koja je prilagođena potrebama nastavnog procesa na Univerzitetu.

Mladen Šarčević, generalni menadžer obrazovnog sistema „Ruđer Bošković“

– „Tesla rešenje“, za koje smo se opredelili, podrazumeva korišćenje tablet računara u nastavi. Tablete smo uveli u nameri da đacima olakšamo učenje i istovremeno im obezbedimo najkvalitetnije uslove za rad. S druge strane uvođenjem tablet računara nije promenjen nastavni plan i program, niti režim rada u školi.

Andrej Bezjak, vođa tima za implementaciju „Tesla rešenja“ – Tablet računari u nastavi

– Korist od uvođenjem tablet računara imaju i nastavnici. Reč je o većoj dostupnosti izvora znanja, kao i širem opsegu sadržaja i načina za pružanje podrške u učenju. Prosvetni radnici imaju i bolji uvid u napredovanje učenika, mogu brže da informišu roditelje o nekim problemima, a tu je i mogućnost individualizovanja nastave.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari